Završni radovi | Sveznalica

: Tjelesna aktivnost u trudnoći; Martina Matošević
SAŽETAK Tjelesna aktivnost izdvaja se kao svima dostupan imperativ dobrog zdravlja. U doba kada nam je sve dostupno sada i odmah, nikad nije bila manja potreba za kretanjem. Ipak, svi bismo trebali uvrstiti neku vrstu tjelesne aktivnosti u svoju svakodnevicu. Ne samo da redovito bavljenje fizičkom aktivnošću čuva od bolesti, nego čini mnogo više. Kroz pokretanje tijela održava se i poboljšava mentalno zdravlje, briga o sebi, a često može biti i način socijaliziranja. Trudnoća...

: Tjelesna aktivnost u trudnoći; Vedrana Pavković
Ubrzani način života doveo je do toga da mnogi ljudi zanemaruju tjelovježbu, iako su prednosti koje ima na čovjekovo psihičko i tjelesno zdravlje mnogostruke. Osim što poboljšava stanje cjelokupnog organizma, tjelesna aktivnost može i spriječiti pojavu nekih bolesti, ili barem smanjiti rizik od istih. Tjelesna aktivnost u trudnoći također ima pozitivne učinke na zdravlje majke i djeteta. Iako se u prošlosti tjelovježba u trudnoći nije ni preporučala budućim majkama, danas je...

: Tjelesna aktivnost u trudnoći - dosadašnja istraživanja; Lorena Letec
Trudnoća predstavlja razdoblje tijekom kojega se u tijelu žene razvija novi život, a traje od trenutka oplodnje do rođenja djeteta odnosno 40 tjedana. Dijeli se na tri tromjesečja, a svako sadrži specifične promjene do kojih dolazi kako kod majke tako i kod djeteta. To je vrijeme ženina života koje zahtijeva posebnu pažnju i odgovornost, ali isto tako u njen život donosi radost i novu životnu ulogu. Za zdravlje majke i djeteta važno je održavanje zdravih životnih navika....

: Tjelesna aktivnost u zaštiti zdravlja; Ante Pavić
Tjelesno vježbanje ima pozitivne učinke na zdravlje, fizičko i psihičko stanje tijela, odnosno na motoričke sposobnosti, spoznajni i emocionalni razvoj te antropološki status. Aktivno je življenje korisno za zdravlje u bilo kojoj životnoj dobi. Posebno je važno za zdrav razvoj u dječjoj i mladenačkoj dobi, a takav način života rezultira dobrobiti u starijoj životnoj dobi. Tjelesna neaktivnost i sjedilački način života vodeći su rizični čimbenici za zdravlje. Današnji...

: Tjelesna aktivnost u zaštiti zdravlja; Ivana Karakaš
Aktivno življenje koristi zdravlju u bilo kojoj dobi, ali je posebno važno za zdrav razvoj djece i mladih, te može značajno promijeniti dobrobit starijih osoba. Nasuprot tome, tjelesna neaktivnost i sjedeće ponašanje dva su od vodećih čimbenika rizika za zdravlje. Šest od deset osoba starijih od 15 godina, u Europskoj Uniji se nikad ili rijetko bave sportom. Pretilost ili debljina je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema suvremenog društva. Predviđa se kako će do 2025....

: Tjelesna aktivnost u zaštiti zdravlja; Tatjana Mikulić
U 20.stoljeću, otkrićem antibiotika, cjepiva i poboljšanjem higijenskih uvjeta, životni vijek čovjeka je produžen a obolijevanje i smrtnost uzrokovano ozljedama, virusima i bakterijama svedena na minimum. Novo, moderno doba nameće čovjeku i novi stil života. Robotizacija, tehnologizacija, industrijalizacija utjecale su na kvalitetu života čovjeka postavši neizostavan dio svakodnevice u svim segmentima života i na taj način smanjila njegovu potrebu za kretanjem. Takav stil...

: Tjelesna aktivnost učenika srednje medicinske škole; Andrea Osrečki
Definicija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) po kojoj tjelesna aktivnost obuhvaća sve kretnje u svakidašnjem životu, uključujući posao, transport, kućanske poslove, rekreaciju i sportske aktivnosti, a kategorizirana je prema razini intenziteta od niskog preko umjerenog do snažnog tj. visokog intenziteta. Tako definirana tjelesna aktivnost najčešće se promatra kroz četiri osnovne kategorije: a) tjelesna aktivnost na poslu; b) tjelesna aktivnost vezana uz prijevoz, tj....

: Tjelesna aktivnost, kvaliteta i zadovoljstvo životom u domu za starije i nemoćne; Ervin Horvat
Starenje stanovništva trend je koji se diljem svijeta, pa tako i u Republici Hrvatskoj, može pratiti sve od sredine devetnaestog stoljeća, od kada se životni vijek produljio za gotovo četrdeset godina. Broj stanovnika u općoj populaciji sve više raste, a povećava se i udio stanovništva starijeg od šezdeset i pet godina, što se naziva demografskim starenjem. Starenje je ireverzibilan i neizbježan proces te je stoga izrazito važno pri planiranju državnih strategija razmotriti...

: Tjelesne aktivnosti kod djece s cerebralnom paralizom; Silvija Jurinjak
Djeca s neurazvojnim poremećajem mogu doživjeti prepreke ili ograničenja kod sudjelovanja u radu ili nekoj tjelesnoj aktivnosti. Sudjelovanjem u dobi - odgovarajućoj aktivnosti, pridonosimo zdravom društvenom, emocionalnom i fizičkom razvoju. Osim toga, sudjelovanje je povezano s poboljša-njem školskog uspjeha, poboljšanjem vještina, sposobnosti, društvenih odnosa i do-prinosi mentalnom i fizičkom zdravlju. (1) Neka istraživanja su dokazala da djeca i osobe s cerebralnom...

: Tjelesne i kognitivne promjene u starenju; Boris Šokman
Starenje je cjeloživotna fiziološka pojava na koju jedan manji dio utjecaj imaju geni, dok najveći utjecaj imamo ipak mi sami te naša okolina. Možemo reći kako je starenje normalna pojava svakog živog bića, čiji početak smatramo rođenjem, a traje sve do smrti. Od iznimne je važnosti naglasiti kako starost i bolest nisu istoznačnice te kako osoba starije životne dobi nije nužno i bolesna osoba iako joj se događaju fiziološke starosne promjene svih organskih sustava. Prema...

: Tjelesni i psihološki oporavak rodilja nakon carskog reza; Katarina Markuš Oklopčić
Mnogi kažu kako je trudnoća najljepše razdoblje u životu jedne žene, ali ima i onih koji smatraju kako je najteže. Ono što je sigurno je da je to razdoblje u kojem dolazi do velikih promjena – fizičkih i psihičkih. Određeni broj žena danas rađa carskim rezom, što zbog različitih komplikacija tijekom trudnoće ili samog poroda, a što radi bolesti majke kada je indiciran carski rez. Carski rez brojni autori definiraju kao kirurški zahvat koji se izvodi kako bi se kroz...

: Tjelesni osjeti; Nataša Klarić
Ljudski mozak sposoban je procesuirati veliki broj informacija, obraditi ih, te odgovoriti gotovo trenutačno na vanjski podražaj. Informacije koje mozak prima dolaze preko organa sluha, vida, njuha, okusa, opipa, te osjetnih receptora (mehanoreceptori, termoreceptori, nociceptori, elektromagnetni receptori, kemoreceptori). Te informacije se zaprimaju, percipiraju i integriraju. Informacije se prenose neuronima, što je glavna i funkcionalna jedinica živčanog sustava, čija je zadaća...

Paginacija