U 20.stoljeću, otkrićem antibiotika, cjepiva i poboljšanjem higijenskih uvjeta, životni vijek čovjeka je produžen a obolijevanje i smrtnost uzrokovano ozljedama, virusima i bakterijama svedena na minimum. Novo, moderno doba nameće čovjeku i novi stil života. Robotizacija, tehnologizacija, industrijalizacija utjecale su na kvalitetu života čovjeka postavši neizostavan dio svakodnevice u svim segmentima života i na taj način smanjila njegovu potrebu za kretanjem. Takav stil života nazvan i „ sjedilački“ način života, s minimalnom tjelesnom aktivnošću rezultirao je razvitkom sve češćim obolijevanjima i uzrokom smrtnosti koji ne zaobilazi ni dječji uzrast. Kronične nezarazne bolesti ili „ civilizacijske bolesti“ uzrokovane nedovoljnom tjelesnom aktivnošću predstavljaju globalni javnozdravstveni problem. Mnoga znanstvena istraživanja ukazuju da je obolijevanje od kroničnih nezaraznih bolesti kao koronarne bolesti srca, maligne bolesti, šećerne bolesti, metaboličkih bolesti, cerebrovaskularne bolesti su uzrokovane nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Unatoč tome što je stanovništvo svjesno dobrobiti tjelesne aktivnosti na zdravlje i dalje je velika većina tjelesno neaktivna. Promicanje tjelesne aktivnosti putem raznih institucija i javnog zdravstva, nije dovoljno da čovjeka motivira na dugoročno kretanje te je potrebno uključiti i sektore izvan zdravstva koji bi omogućili poticajne okolišne i sigurne uvjete provođenja tjelesne aktivnosti za sve dobne skupine u domeni svakodnevnog života.