Sažetak | Ljudski mozak sposoban je procesuirati veliki broj informacija, obraditi ih, te odgovoriti gotovo trenutačno na vanjski podražaj. Informacije koje mozak prima dolaze preko organa sluha, vida, njuha, okusa, opipa, te osjetnih receptora (mehanoreceptori, termoreceptori, nociceptori, elektromagnetni receptori, kemoreceptori). Te informacije se zaprimaju, percipiraju i integriraju. Informacije se prenose neuronima, što je glavna i funkcionalna jedinica živčanog sustava, čija je zadaća stvaranje, primanje, te prijenos živčanih impulsa. Živčani impulsi uzrokovani su podražajima iz okoline ili se javljaju u samom organizmu, prenose se pomoću akcijskog potencijala, a to je brza promjena membranskog potencijala uzduž membrane živčanog vlakna. Akcijski potencijal počinje naglom promjenom s normalnoga negativnog potencijala mirovanja na pozitivni potencijal, a završava jednako brzom promjenom natrag prema negativnom potencijalu. Da bi se prenio živčani impuls, akcijski potencijal putuje duž živčanog vlakna sve dok ne dođe do njegova kraja. Mjesta gdje se dotiču živčane stanice ili aksonski završeci i površina izvršnog organa nazivaju se sinapse, preko kojih se prenose impulsi. Funkcija središnjeg živčanog sustava jest integracijska, tj. obrada ulazne informacije kako bi se dobila prikladna mentalna ili motorička reakcija na podražaj. Mozak ima sposobnost selekcije informacija, pri čemu odbacuje „nevažne“ osjetne informacije, a one važne, koje potaknu um na podražaj usmjeravaju se u prikladna integracijska i motorička područja mozga kako bi se dobila adekvatna reakcija. Senzorički dio živčanog sustava – osjetni receptori, odgovorni su za većinu aktivnosti živčanog sustava i to na način da osjetni impuls pobuđuje osjetne receptore. Osjetni impulsi uzrokuju neposrednu reakciju koja dolazi iz središnjeg živčanog sustava kao odgovor na podražaj. Kod senzoričkog sustava osjetnu informaciju prenose receptori sa cijele površine i iz unutrašnjosti tijela u središnji živčani sustav putem perifernih živaca. |