Završni radovi | Sveznalica

: Zdravstvena njega bolesnice s karcinomom dojke; Mirela Ćorić
U ovom završnom radu prikazat će se anatomija, i karcinom dojke, te o problemi s kojima se današnja starija i mlađa populacija treba nositi. Zaštitnica žena od bolesti dojke je sveta Agata. Izuzetno lijepa djevojka iz bogate i ugledne obitelji, koja je živjela u Kataniji na Siciliji za vrijeme vladavine rimskog cara Decija (200. - 251. god.), okrutno je kažnjena amputacijom dojke. Rak je skupina više od 100 raznih oboljenja. Pogađa osnovnu građevnu jedinicu tijela, stanicu. Rak se...

: Zdravstvena njega bolesnice s karcinomom dojke; Petra Kadrić
Karcinomi dojke izrazito su česti u ženskoj populaciji no, postoji i pojavnost karcinoma dojke i kod muškaraca. Karcinom dojke pojava je abnormalnih stanica u organu dojke ili u području limfnih čvorova pazušne jame. Najčešće se karcinom dojke otkrije prilikom samopregleda dojke kada žena napipa kvržicu u području dojke ili pazuha. Rizični čimbenici za nastanak raka dojke mogu biti genetski utjecaj pri čemu se mijenjaju geni BRCA 1 i BRCA 2 te se po tome već unaprijed...

: Zdravstvena njega bolesnice s karcinomom dojke; Lara Žitković
Karcinom dojke je većinski maligna bolest žena. Ona predstavlja veliki javno – zdravstveni i zdravstveni problem. Postavljanje dijagnoze karcinoma dojke započinje uzimanjem anamneze i fizikalnim pregledom. Dijagnoza karcinoma se postavlja na temelju samopregleda dojki ili njihove palpacije prilikom liječničkog pregleda, mamografije, UZV-a, magnetske rezonance, biopsije i drugih pretraga. Nakon potvrde dijagnoze, započinje se sa liječenjem koje se sastoji od kemoterapije, radio...

: Zdravstvena njega bolesnice s karcinomom vrata maternice; Marija Stjelja
Karcinom vrata maternice jedan je od najebih karcinoma ~enskih spolnih organa. Najvea je incidencija u zemljama Ju~ne Amerike, Europe i Afrike, a najmanja u bliskoistonim zemljama. U Hrvatskoj je, prema zadnje dostupnim podatcima Registra za rak iz 2021. godine, od karcinoma vrata maternice oboljelo 268 ~ena. Rizini imbenici za nastanak raka vrata maternice su: HPV, kronine upale - cervikovaginoze, rani spolni odnos, promiskuitet, pubenje (metaboliti nikotina) te manjkava spolna...

: Zdravstvena njega bolesnice s malignom bolesti ženskog reproduktivnog sustava; Marijeta Kretić
Svaku malignu bolest koja počinje u nekom od organa ženskog reproduktivnog sustava nazivamo ginekološki karcinom. Maligne bolesti ženskog reproduktivnog sustava predstavljaju značajan klinički problem. Postoje brojni, dobro definirani rizični čimbenici za nastanak malignih bolesti ženskog reproduktivnog sustava. Najvažniji činitelji o kojima ovisi klinička slika su veličina tumora te njegova lokalizacija. Od izuzetne je važnosti svako nepravilno i obilno krvarenje koje...

: Zdravstvena njega bolesnice s poslijeporođajnom depresijom; Mia Čorak
Poslijeporođajna depresija je kompleksna reakcija tijela generirana spletom mnogih uzročnika, genetskih i psihosocijalnih, koji se smatraju ključnima za nastanak iste. Za neke osobe depresija je kronično stanje koje traje cijeli život, takve osobe se smatraju „teretom društvu“, njihovim obiteljima i sebi samima. Čak 25% pacijenata u državnim mentalnim bolnicama imaju dijagnozu depresije, dok je statistički dokazana pojava poslijeporođajne depresije u 0,1 – 0,2% majki....

: Zdravstvena njega bolesnice sa karcinomom dojke; Ivona Batković Prgomet
U ovom završnom radu opisan je karcinom dojke, koji je najčešći tumor u žena u svijetu. Nastaje kad normalne žljezdane stanice  dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Opisana je anatomija i fiziologija najveće kožne žlijezde dojke lat. mamma koja ima više funkcijskih uloga u životu jedne žene. Sam naziv mamma podsjeća nas na mamu , ulogu zaštite i sigurnosti. Saznanjem da žena boluje od raka dojke...

: Zdravstvena njega bolesnici sa karcinomom dojke; Andreja Dokša
Rak dojke je najčešći tumor u žena i veliki javnozdravstveni problem razvijenih zemalja, u Hrvatskoj je vodeći uzrok smrti. Oko 10% svih zloćudnih tumora otpada na tumore dojke, odnosno isti čine oko 25% svih zloćudnih tumora u žena. Od karcinoma dojke mogu oboljeti i muškarci. Karcinom dojke je prisutan u svim dobnim skupinama, no najveću smrtnost imaju žene od 40. do 59. godine. Incidencija raka dojke je u porastu, ali činjenica koja nas veseli je niži mortalitet što...

: Zdravstvena njega bolesnika - donora organa; Martina Vidak
Transplantacijska medicina razvijala se sukladno razvitku ostalih grana medicine, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Iako je hrvatska transplantacijska medicina svoj razvoj doživjela tek 70-ih godina prošlog stoljeća te unatoč početnom entuzijazmu doživjela sporiji razvitak tijekom Domovinskog rata, danas je Hrvatska vodeća zemlja po broju transplantacija. Razvitak transplantacijske medicine zahtijevao je i donošenje zakona vezanih za darivanje organa i transplantaciju, pa su tako...

: Zdravstvena njega bolesnika - ovisnika o psihoaktivnim tvarima; Ana Borovac
Izloženost psihoaktivnim tvarima predstavlja veliki javnozdravstveni problem. Psihoaktivne tvari stvaraju psihičku i fizičku ovisnost. Za psihičku ovisnost je karakterističan osjećaj zadovoljstva i želja za ponovnom konzumacijom droge kako bi se izazvala ugoda. Fizička ovisnost je stanje izazvano ponavljajućim uzimanjem droge koje zahtjeva njezino kontinuirano uzimanje kako bi se spriječilo nastajanje neugodnih simptoma apstinencije te kako bi se postiglo djelovanje kakvo je u...

: Zdravstvena njega bolesnika kod akutnog abdomena; Sanja Dujlović
Akutnim abdomenom smatramo stanje koje dovodi do iznenadne, jake boli u abdomenu koja u većini slučajeva zahtjeva hitnu medicinsku pomoć. Nakon što se isključe hitni uzroci, uzima se temeljita anamneza i fizikalni pregled kako bi se suzile diferencijalne dijagnoze te kako bi se moglo započeti s daljnjim dijagnostičkim obrađivanjem i terapijom. Neki od najčešćih uzroka akutnog abdomena su: peritonitis, apendicitis, ileus, akutni pankreatits, akutni kolecistitis i dr. Kad se kod...

: Zdravstvena njega bolesnika kod akutnog infarkta miokarda; Sunčica Rajkovača
Bolesti kardiovaskularnog sustava danas su sve češće, kako u svijetu, tako i kod nas. Sve više ljudi umire od posljedica ovakvih bolesti. Pušenje, nepravilna prehrana, fizička neaktivnost i sve ostalo što nepovoljno utječe na razvoj ovih bolesti su glavni faktori rizika za nastanak iste. Stoga je bitno da zdravstveni djelatnici, kao „glasnici“ zdravlja, poduzmu potrebne mjere i intervencije za sprječavanje razvoja ovih bolesti. Tema ovog rada je jedna vrlo česta...

Paginacija