Bolesti kardiovaskularnog sustava danas su sve češće, kako u svijetu, tako i kod nas. Sve više ljudi umire od posljedica ovakvih bolesti. Pušenje, nepravilna prehrana, fizička neaktivnost i sve ostalo što nepovoljno utječe na razvoj ovih bolesti su glavni faktori rizika za nastanak iste. Stoga je bitno da zdravstveni djelatnici, kao „glasnici“ zdravlja, poduzmu potrebne mjere i intervencije za sprječavanje razvoja ovih bolesti. Tema ovog rada je jedna vrlo česta kardiovaskularna bolest, a to je akutni infarkt miokarda. U radu je najprije prikazana anatomija i fiziologija srca kako bi se što bolje i jasnije shvatila funkcija i uloga srca. Zatim je detaljno prikazan infarkt miokarda kao bolest, njegovi simptomi, čimbenici rizika, odnosno uzroci nastanka ove bolesti i kako ih prepoznati. Detaljno je opisana ateroskleroza kao jedan od najvažnijih uzroka nastanka infarkta. Navedeni su dijagnostički postupci, od kojih je detaljnije obrađen elektrokardiogram (EKG) i rukovanje s elektrokardigramom te je spomenut noviji transradijalni pristup u invazivnoj dijagnostici - koronarografiji. Prikazane su rane i kasne komplikacije koje se javljaju kod osobe koja je doživjela infarkt, te liječenje koje se odvija u tri faze. Medicinska sestra mora posebnu pažnju obratiti na važnost skrbi za ovakvog pacijenta. Stoga su detaljno opisane intervencije, uključujući i reanimaciju kod srčanog zastoja, koje sestra mora provoditi. Navedene su osnovne sestrinske dijagnoze i nabrojane intervencije koje sestra mora provesti u skladu s njima. Također je važna i edukacija bolesnika i obitelji, osobito po otpuštanju bolesnika iz bolnice. Potrebno je savjetovati ga o pravilnom načinu života kako bi se postigla sekundarna prevencija, odnosno spriječio ponovni infarkt.