Završni radovi | Sveznalica

: Zdravstvena njega bolesnika s opeklinama; Erika Cvetko
Opeklina je ozljeda kože i potkožja izazvana djelovanjem visoke temperature trenjem, kemijskim tvarima, električnom energijom ili radijacijom. To je ozljeda toplinom koja uništava jedan ili više slojeva stanica kože. Koža je najveći organ u čovjeka sa površinom oko 1 m² do 2 m². Odvaja organizam od okolinskih čimbenika. Sastoji se od gornjeg sloja ili epidermisa, srednjeg sloja ili dermisa te donjeg sloja ili subcutisa. Koža je ekskretorni, zaštitini, osjetilni, respiratorni i...

: Zdravstvena njega bolesnika s opeklinama; Ivana Čačić
Opekline su ozljede kože, potkožja, sluznica i dubokih struktura, nastale štetnim dijelovanjem topline, kemikalija, električne energije i zračenja na površini tijela.Opeklina je jedna od najčešćih traumatskih ozljeda na svijetu, gotovo da nema osobe koja se nije opekla u nekoj životnoj dobi.Opasnost od ozljeda vreba na svakom koraku:u kuhinji, kupaonici, garaži, ali i izvan kučnog praga ,na radnom mijestu, ulici i sl.Najugroženije skupine podložne morbiditetu i mortalitetu su...

: Zdravstvena njega bolesnika s opeklinama; Lorena Valentić Žarković
Opekline su lokalne ozljede kože ili sluznica, u težim slučajevima i tkiva, nastale štetnim djelovanjem topline, kemikalija, elektriciteta ili zračenja na površinu tijela. Težina opekline ovisi o trajanju izloženosti kože uzroku opekline, dubini i površini ozljede, općem stanju i dobi bolesnika, kao i postojanju bolesti i drugih ozljeda. Prema dubini oštećenja tkiva opekline se dijele u tri stupnja. Procjena opekline se vrši na temelju veličine opekline, dubine te pridruženih...

: Zdravstvena njega bolesnika s operativnim zahvatom na žući - usporedba komplikacija kod različitih kirurških pristupa; Petar Stojanović
Kolelitijaza je bolest žučnih putova koja pogađa 10% svjetske populacije iznad četrdesete godine života. U ovom radu opisuje se anatomija i funkcija hepatobilijarnog sustava, kirurški načini riješavanja žućnih kamenaca i postoperativne komplikacije. Za retrospektivno istraživanje korišteni su podaci iz jedinice intenzivnog liječenja Opće županijske bolnice Vinkovci. Podaci o broju operativnih zahvata i broju komplikacija potrebni za istraživanje korišteni su iz arhive za...

: Zdravstvena njega bolesnika s opsežnim opeklinama; Ružica Stanić
Opekline su ozljede kože, potkožja i sluznica odnosno mekih tkiva nastale djelovanjem štetne količine topline, elektriciteta, kemikalija ili ionizirajućeg zračenja.Opeklina je posljedica izravnog djelovanja visoke temperature na kožu i potkožno tkivo. Teške opeklinske ozljede velik su javnozdravstveni problem i često su udružene sa za život opasnim sistemskim upalnim odgovorom.Opekline se klasificiraju prema površini, prema dubini prodiranja u tkivo i prema težini kliničke...

: Zdravstvena njega bolesnika s ozljedom krelježnice; Antonio Konjević
Središnji organ mobilnosti, kralježnica, čineći najveći oslonac trupa ima brojne zadaće u ljudskome tijelu. Osim za pokretanje i stabilnost trupa, ona omogućuje i pokrete glave i vrata, omogućava uspravan stav i održava ravnotežu. Ozljede na kralježnici nisu rijetkost, te u većini slučajeva nastaju kao posljedica prometnih nezgoda i padova s visine. Kada se govori o ozljedama kralježnice, najzastupljenija je ozljeda vratnog dijela iste, no također, ozljedom mogu biti...

: Zdravstvena njega bolesnika s perifernom arterijskom bolesti donjih ekstremiteta; Dejana Bartolčić
Periferna arterijska bolest (PAB) donjih ekstremiteta prepoznata je kao jedan od rizičnih čimbenika kardiovaskularnog morbiteta i mortaliteta u Republici Hrvatskoj, ali i ostalim razvijenim zemljama. Usprkos tome zdravstvene struke često zanemaruju bolesnike s perifernom vaskularnom bolešću, kako u prepoznavanju tako i u liječenju onih kod kojih je bolest već dijagnosticirana. Procjenjuje se da je 2007. godine oko 27 milijuna ljudi u Europi i Sjevernoj Americi bolovalo od periferne...

: Zdravstvena njega bolesnika s perkutanom dilatacijskom traheotomijom; Ivana Žunić
Traheotomija je kirurški postupak kojim se radi otvor (traheostoma) na prednjoj stjenci vratnog dijela dušnika. Ona može biti privremena ili trajna. Perkutana dilatacijska traheotomija, ili skraćeno PDT; predstavlja ne kirurški način traheotomije dilatirajući dušnik između njegovih hrskavičnih prstena. Postoji niz indikacija za izvođenje perkutane dilatacijske traheotomije, međutim najčešće se radi kod pacijenata koji će duže vrijeme biti na mehaničkoj ventilaciji, kod...

: Zdravstvena njega bolesnika s perkutanom dilatacijskom traheotomijom; Ivona Baković
Traheotomija je kirurški postupak kojim se radi otvor na prednjoj stjenci vratnog djela dušnika. Postoje dvije vrste traheotomije: kirurška traheotomija (KT) i perkutana dilatacijska traheotomija (PDT). PDT je elektivan zahvat, jedan od najčešće izvođenih postupaka u jedinici intenzivnog liječenja, način izvođenja određuje intenzivist, najčešće anesteziolog, a izbor pribora ovisi o izabranoj metodi izvođenja zahvata. Perkutana dilatacijska traheotomija se najčešće izvodi...

: Zdravstvena njega bolesnika s perkutanom dilatacijskom traheotomijom (PDT); Nikolina Markušić
Traheotomija je kirurški postupak kojim se na prednjoj stijenci vratnog dijela dušnika pravi novi otvor, traheostoma. Postupak može biti hitan ili elektivan, a traheostoma privremena ili trajna. Traheostoma može biti izvedena kirurškom metodom, ali danas se najčešće izvodi perkutana dilatacijska traheotomija zbog brojnih prednosti. Neke od prednosti su da postupak može biti izveden uz bolesnički krevet, manje je invazivan, brže se obavlja i jeftinije je u odnosu na kiruršku...

: Zdravstvena njega bolesnika s plasiranom freka sondom; Marijo Rašić
Freka sonde koriste se za gastrično ili interstinalno hranjenje ili za gastričnu dekompresiju. Transnasalne sonde su indicirane u bolesnika s manje od četiri tjedna enteralne prehrane. Ove sonde su građene od biokompatibilnog, radio-neprozirnog poliuretana i imaju intervale iznačavanja od 10 cm. Pored ovih sondi postoje i Freka SIL sonde te Freka PAED sonde koje su namjenjene za pedijatrijske pacijente. Visokokvalitetna skrb koja se želi osigurati za pacijenta zahtijeva...

: Zdravstvena njega bolesnika s plućnim edemom; Kornelija Soldo
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzročnik mortaliteta na globalnoj razini. Zatajenje srca je stanje popraćeno smanjenjem kontraktilne funkcije miokarda, a dijeli se na kronično i akutno. Akutno zatajenje obuhvaća srčanu insuficijenciju sa dispnejom, plućni edem i kardiogeni šok. Edem pluća je hitno stanje u kardiologiji i pulmologiji. Okarakteriziran je alveolarnim ili intersticijskim edemom koji nastaje zbog plućne kapilarne hipertenzije ili poremećaja u membranskoj...

Pages