Abstract | Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzročnik mortaliteta na globalnoj razini.
Zatajenje srca je stanje popraćeno smanjenjem kontraktilne funkcije miokarda, a dijeli
se na kronično i akutno. Akutno zatajenje obuhvaća srčanu insuficijenciju sa
dispnejom, plućni edem i kardiogeni šok. Edem pluća je hitno stanje u kardiologiji i
pulmologiji. Okarakteriziran je alveolarnim ili intersticijskim edemom koji nastaje zbog
plućne kapilarne hipertenzije ili poremećaja u membranskoj propustljivosti. Dijeli se
na kardiogeni i nekardiogeni. Kardiogeni plućni edem se prema etiologiji dijeli na
edem zbog smanjenja kontraktilnosti miokarda lijeve klijetke, povećanja vaskularnog
otpora u sustavnoj cirkulaciji i plućni edem uzrokovan opstrukcijom protoka krvi ili
blokadom protoka krvi. Pokretački čimbenik kardiogenog plućnog edema najčešće je
hemodinamski. U patogenezi akutnog kardiogenog edema pluća razlikuju se
interstatička i alveolarna faza plućnog edema. Dijagnoza se postavlja na temelju
kliničke slike, rendgenskog snimka, auskultacije, laboratorijskih parametara poput
razine elektrolita, plinske analize krvi, ultrazvuka srca, echokardiograma i
elektrokardiograma, kompjuterizirane tomografije ili pak Swan Ganz kateterizacijom.
Simptomi i znakovi plućnog edema su: ortopneja, dispneja, apneja, orošenost
hladnim znojem, anskioznost, strah, palpitacije, stenokardija, nesvjestica i slični.
Nepravovremeno i neadekvatno liječenje neizbježno će dovesti do smrti, odnosno
primarni cilj je spasiti život pacijenta pa tek onda normalizirati elektrolite i biokemijske
krvne markere. Prevencija plućnog edema provodi se edukacijom bolesnika o štetnim
čimbenicima rizika i znakovima i simptomima plućnog edema te monitoriranjem
bolesnika. Zdravstvena njega bolesnika oboljelih od plućnog edema obuhvaća
praćenje bolesnikova stanja, pravovremeno uočavanje komplikacija i reakciju na iste,
pomoć bolesniku, sudjelovanje u liječenju te što bržu rehabilitaciju bolesnika i
povratak u svakodnevni ritam života. |