Suvremena istraživanja pokazuju neospornu poveznicu između konzumacije industrijske hrane i pojave novih civilizacijskih bolesti. Potencijalne štetnosti određenih kategorija industrijski proizvedene hrane povezuju se s porastom različitih nezaraznih kroničnih bolesti, poput povećanja epidemije pretilosti, najviše Zapadnim svijetom, a značajan porast je zabilježen u Europi i Hrvatskoj. Posebno je zabrinjavajuća sve veća pretilost kod djece i mladih što dovodi do pojave velikog spektra bolesti: dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, karcinoma, bolesti crijeva, raznih alergija. Kroz prehrambene smjernice nas savjetuju kako očuvati zdravlje, regulirati tjelesnu težinu, baviti se raznim aktivnostima sve u svrhu smanjenja trenda porasti bolesti modernog doba uzrokovanih konzumiranjem nutritivno siromašne, a istovremeno kalorijama bogate hrane. Usprkos trudu koji se ulaže u edukaciju stanovništva, mjerama prevencije i promjene svijesti o štetnom načinu prehrane, nema naznaka da se epidemija debljine usporava. Ovim istraživanjem opisane su najnovije znanstvene spoznaje te osnovne razlike između tradicionalnog i industrijskog uzgoja hrane koje se razlikuju u vremenu, trudu i trošku koje je potrebno za dobivanje konačnog proizvoda, nutritivnim vrijednostima i utjecaju na naše zdravlje.