Paginacija

Zdravstvena njega bolesnika s dijabetičkom retinopatijom
Zdravstvena njega bolesnika s dijabetičkom retinopatijom
Ariana Topolovec
Šećerna bolest je jedan od vodećih problema današnjice. Procjenjuje se da će do 2025. godine u svijetu biti oko 308 milijuna osoba sa šećernom bolesti uz 380 milijuna osoba s oštećenom tolerancijom glukoze. Prevalencija šećerne bolesti u Republici Hrvatskoj je 6,1% u populaciji od 18-65 godina. To je težak doživotni poremećaj koji se javlja kad gušterača ne stvara dovoljno inzulina ili taj inzulin više nije djelotvoran. Bez inzulina tijelo ne može iz hrane dobiti dovoljno...
Zdravstvena njega bolesnika s dubokom venskom trombozom
Zdravstvena njega bolesnika s dubokom venskom trombozom
Ljiljana Babić
Duboka venska tromboza je začepljenje vene u dubokom venskom sustavu. Najčešći uzroci su oštećenja endotela, usporena cirkulacija krvi ili pak poremećaji koagulacije krvi. Kod starijih osoba neki od uzroka mogu biti produženo liječenje ili boravak u krevetu nakon raznih stanja poput infarkta miokarda, moždanog udara, zatajenja srca, porođaja, traume, na dugim putovanjima sa spuštenim nogama i tome sl. Vodeći simptomi su bol u zahvaćenom ekstremitetu, edem, cijanoza ili...
Zdravstvena njega bolesnika s dubokom venskom trombozom
Zdravstvena njega bolesnika s dubokom venskom trombozom
Katica Butković
Duboka venska tromboza ozbiljna je komplikacija koja je posljedica stvaranja ugruška u krvi koji uzrokuje začepljenje vaskularnog lumena. Provođenjem antikoagulantnog liječenja, može se učinkovito spriječiti. Prevencija se vrši i mehaničkim i farmakološkim metodama. Posljednjih godina uvelike se primjenjuje heparin, čija je svrha prorjeđivanje krvi, a prednost je što ima malo nuspojava. Ubrizgava se pod kožu u malim dozama, vodeći računa o standardima primjene supkutane...
Zdravstvena njega bolesnika s ekstenzijom
Zdravstvena njega bolesnika s ekstenzijom
Antonela Matković
Prijelom ili fraktura je prekid tijeka kosti koja može nastati prilikom intenzivnog vanjskog i kratkotrajnog opterećenja. Uslijed djelovanja vanjske sile kosti pucaju, te nakon toga premašuje njihovu čvrstoću. Prijelomi ekstremiteta mogu biti otvoreni i zatvoreni. Prvi zadatak u liječenju prijeloma je poravnanje slomljenih kosti ili repozicija te imobilizacija. Nakon više desetljeća koristeći sadreni zavoj za imobilizaciju i liječenje prijeloma, postepeno se sve više primjenjuju...
Zdravstvena njega bolesnika s epilepsijama
Zdravstvena njega bolesnika s epilepsijama
Valentina Stanković Pušelj
Epilepsija je čest medicinski i socijalni poremećaj ili skupina poremećaja s jedinstvenim značajkama, a obično je definiran kao sklonost povratnim napadajima. Povremena klinička obilježja napadaja često su dramatična i uznemirujuća, izazivaju strah i nerazumijevanje, što je dovelo do dubokih društvenih posljedica koje su uvelike pridonijele teretu ove bolesti. To je paroksizmalni poremećaj funkcije središnjeg živčanog sustava koji je po svom karakteru rekurentan,...
Zdravstvena njega bolesnika s epilepsijom
Zdravstvena njega bolesnika s epilepsijom
Ana Lukić
Završni rad posvećen je temi zdravstvena njega bolesnika s epilepsijom. Epilepsija je jedno od najčešćih neuroloških bolesti današnjice koja zbog svojih karakteristika predstavlja ozbiljan medicinski i socijalni problem. Ljudi su puni predrasuda prema ljudima koji boluju od epilepsije što utječe na njihov život. Osjećaju se diskriminirano, s manjim osjećajem vrijednosti, kao što je socijalna isključenost koja je posljedica negativnih stavova drugih prema osobama s epilepsijom i...
Zdravstvena njega bolesnika s epilepsijom
Zdravstvena njega bolesnika s epilepsijom
Tea Štampar
Epilepsija je jedna od najučestalijih kroničnih bolesti ili poremećaja u neurologiji. To je paroksizmalni poremećaj funkcije mozga karakteriziran epileptičnim napadajima koji se ponavljaju u različitim intervalima. Napadaji se manifestiraju na različite načine: poremećajem svijesti, motorne aktivnosti, senzibiliteta, poremećajima ponašanja, emocija te autonomnih i vegetativnih funkcija. S obzirom na manifestaciju epilepsije i epileptičnih napadaja možemo zaključiti da oboljele...
Zdravstvena njega bolesnika s epilepsijom
Zdravstvena njega bolesnika s epilepsijom
Helen Barić
Epilepsija je poremećaj funkcije mozga koji se klinički očituje napadajima. Oni se pojavljuju u različitim vremenskim razmacima, a najčešće se mogu prepoznati po karakterističnim simptomima. Najčešći simptomi su: glavobolja, promjene u raspoloženju ili nivou energije, vrtoglavica, nesvjestica, smetenost i gubitak pamćenja, poremećaj svijesti. Zdravstvena njega kod oboljelih je kompleksna i zahtjeva dobro educiranu medicinsku sestru. Vrlo značajno je individualizirati pristup...
Zdravstvena njega bolesnika s epilepsijom
Zdravstvena njega bolesnika s epilepsijom
Sanja Cvrtila
Epilepsija je bolest koja ima značajan utjecaj na različite aspekte funkcioniranja osobe, odnosno utječe na sva područja bolesnikova života i djelovanja. Bolesnici s epilepsijom se često znaju odmicati iz javnosti i društvenog života. Često se susreću s poteškoćama pri zaposlenju, postizanju vozačkih sposobnosti i slično što dodatno utječe na njihovo samopouzdanje. Za uspostavljanje kvalitete života bolesnika s epilepsijom potrebno je sudjelovanje zdravstvenih, socijalnih i...
Zdravstvena njega bolesnika s epilepsijom
Zdravstvena njega bolesnika s epilepsijom
Erma Kovačević
Epilepsija je poremećaj mozga karakteriziran ponovljenim napadajima. Može se smatrati poremećajem spektra zbog različitih uzroka, različitih tipova napadaja, njezine sposobnosti da varira u težini i utjecaju od osobe do osobe. Napadaji su nekontrolirani izljevi električnih aktivnosti koje mijenjaju osjete, ponašanje, svjesnost i pokrete mišića. Tijekom napadaja mnogi neuroni se aktiviraju, čak 500 puta u sekundi, puno brže od normalnog. Epileptički napadaji dijele se na...
Zdravstvena njega bolesnika s epilepsijom
Zdravstvena njega bolesnika s epilepsijom
Ivana Baotić
Epilepsija predstavlja kronični sindrom u kojem dolazi do pojave epileptičkih napadaja zbog neumjerenog pražnjenja živčanih stanica. Obilježena je poremećajima u lokomotornim funkcijama, autonomno visceralnim funkcijama, osjetima, svijesti i ponašanju. Može nastati kao posljedica djelovanja provocirajućih čimbenika, apscesa, tumora, cista, vaskularnih poremećaja mozga, akutnih i kroničnih infekcija, perinatalnih oštećenja te metaboličkih poremećaja. Nasljedni čimbenici...
Zdravstvena njega bolesnika s fibrilacijom atrija
Zdravstvena njega bolesnika s fibrilacijom atrija
Luka Glavota
Fibrilacija Atrija je najčešća srčana aritmija. Javlja se zbog problema s električnim sustavom srca. Učestalost se povećava s godinama i uvelike utječe na smrtnost i kvalitetu života. Procjenjuje se da je 2010. godine 20,9 milijuna muškaraca i 12,6 milijuna žena u svijetu bolovalo od fibrilacije atrija, a do 2030. godine u EU će biti 14 do 17 milijuna pacijenata oboljelih od ove bolesti. U Hrvatskoj od fibrilacije atrija boluje 40 do 50 000 osoba. Najčešće se manifestira kao...

Paginacija