Paginacija
-
-
Skrb za djecu s teškoćama u razvoju
-
Sanja Jukić Briga o djeci s poteškoćama započinje nakon rođenja, za djecu s povećanim rizikom
nastanka teškoća već u trudnoći. Djelovanjem rizičnih čimbenika tijekom trudnoće i
poroda može doći do oštećenja funkcije mozga, te odstupanja u normalnom razvoju
djeteta. Kontinuiranim praćenjem razvoja, interdisciplinarnim timskim radom
stručnjaka i roditelja preveniraju se neželjene posljedica.
Rana rehabilitacija u najranijoj dobi poboljšava razvoj i kvalitetu života djeteta.
...
-
-
Skrb za djecu s teškoćama u razvoju
-
Ilijana Grgić Skrb za djecu s teškoćama u razvoju predstavlja velik izazov za roditelje i cjelokupnu obitelj, interdisciplinarni tim, djelatnike odgojno-obrazovnih ustanova, cjelokupno društvo. Teškoće u razvoju ograničavaju djetetov psihomotorni razvoj te je važno prepoznati djetetove potrebe i nastojati ih maksimalno zadovoljiti kroz adekvatnu zdravstvenu i socijalnu skrb. Važno je razlikovati djecu s teškoćama u razvoju od djece s posebnim potrebama te osvijestiti populaciju kako su navedene...
-
-
Skrb za novorođenče s esktremno niskom porođajnom težinom igestacijskom dobi
-
Silvija Brombauer U posljednjem desetljeću došlo je do značajnog poboljšanja preživljavanja nedonoščadi rođene u gestacijskoj dobi 28 tjedana i manjoj, a u nedonoščadi ekstremno male porođajne težine i gestacijske dobi postoji povećan rizik od lošeg dugoročnog rasta te kognitivnog i jezičnog deficita. Povećavanje preživljavanja među nedonoščadi ekstremno niske porođajne težine i gestacijske dobi rezultat je tehnološkog i terapijskog napretka tijekom posljednja dva desetljeća,...
-
-
Skrb za oboljele od bulozne epidermolize
-
Veronika Morduš Nasljedna bulozna epidermoliza je rijetka bolest koja je obilježena jakom osjetljivosti kože. Postoje tri osnovna oblika bolesti ovisno o dubini odvajanja slojeva kože. Klasificira je po načinu nasljeđivanja, strukturi i prisutnim specifičnim mutacijama. Nasljeđuje se autosomno dominantno ili recesivno. Kliničke manifestacije ovise o karakteru bolesti. Ozbiljnost bolesti može biti ili blaga ili opasna po život. Dijagnoza ove bolesti je složena i uključuje kliničku i...
-
-
Skrb za oboljele od hepatocelularnog karcinoma
-
Tino Pili Sestrinska skrb za pacijente oboljele od hepatocelularnog karcinoma (HCC) ima ključnu ulogu
u pružanju holisƟčke i kvalitetne skrbi pacijenƟma koji se suočavaju s ovim izazovnim oblikom
raka jetre. HCC predstavlja najčešći oblik primarnog raka jetre i često se razvija kod pacijenata
s prethodno postojećom jetrenom bolešću poput ciroze jetre, virusnog hepaƟƟsa ili alkoholne
bolesƟ jetre. Sestrinska skrb za ove pacijente zahƟjeva sveobuhvatan pristup koji obuhvaća
...
-
-
Skrb za oboljelog od sistemskog lupusa eritematodesa
-
Valentina Župetić Sistemski lupus eritematodes je kompleksna, kronična, autoimuna bolest koja oštećuje različite organe u tijelu kao što su koža, zglobovi, srce, a najčešće bubrezi. Manifestira se raznim simptomima i znakovima zbog čega je teško postaviti dijagnozu. Za postavljanje dijagnoze koriste se određeni serološki i klinički parametri. Jednom kada se postavi dijagnoza osoba započinje sa liječenjem koje traje do kraja života. Bolest češće zahvaća žene reproduktivne dobi koje...
-
-
Skrb za osobe s Alzheimerovom bolešću u obitelji
-
Helena Rajić Alzheimerova bolest je progresivna bolest koja je neizlječiva, dok u zadnjem stadiju dovodi do potpune ovisnosti o drugoj osobi. Karakterizira je propadanje kognitivnih funkcija. Alzheimerova bolest je najčešći uzrok demencije, bolest je dvostruko češća kod žena nego kod muškaraca. Zbog propadanja stanica u mozgu, pacijenti gube kognitivne sposobnosti. Bolesnici koji boluju od Alzheimerove bolesti imaju osjećaj izgubljenosti i bespomoćnosti jer dolazi do gubitka orijentacije u...
-
-
Skrb za osobe s amiotrofičnom lateralnom sklerozom
-
Matea Brleković Živčani sustav je jedan od sustava koji tvore ljudsko tijelo. Njegova građevna jedinica je neuron koji je svojom građom namijenjen za primanje i provođenje podražaja. Prema ulozi postoje tri vrste neurona, a za ovaj rad posebnu pozornost treba dati motoričkim neuronima. Živčani sustav dijeli se na središnji i periferni te na autonomni i somatski. Unutar sustava razlikuju se tri vrste putova, od kojih su za amiotrofičnu lateralnu sklerozu bitni projekcijski putovi, odnosno...
-
-
Skrb za osobe s amiotrofičnom lateralnom sklerozom
-
Daniela Župetić Amiotrofična lateralna skleroza svrstava se, prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i
srodnih zdravstvenih problema, u skupinu bolesti motornog neurona. Za razliku od drugih
bolesti klasificiranih u spomenutu skupinu, kod ove progresivne, neurodegenerativne bolesti
dolazi do propadanja gornjih i donjih motornih neurona. Kada nastupi degeneracija
nemoguće je fiziološki pravilno slanje i primanje impulsa, a stoga niti provođenje
zadovoljavajuće mišićne kontrakcije....
-
-
Skrb za osobe s autizmom
-
Toni Šimić Autizam je pervazivni razvojni poremećaj koji počinje u djetinjstvu, u prve tri godine života, a zahvaća sve psihičke funkcije i traje cijeli život. Poremećaj karakteriziraju nedostatci u neverbalnoj i verbalnoj komunikaciji, bizarnosti u ponašanju i stereotipije. Skrb kod osoba koje bolju od autizma obuhvaća dijagnostiku, terapiju, edukaciju te integraciju takve osobe u društvenu okolinu kako bi ona postala jednakopravan član drugim pojedincima istoga. Dijagnostika poremećaja...
-
-
Skrb za osobe s cerebrovaskularnim inzultom
-
Silvija Gajski Živčani sustav je svojom građom i ustrojstvom prilagođen zadaći primanja i rasčlanjivanja živčanih podražaja iz tijela i okolice, te stvaranju i prenošenju najsvrsihodnijeg odgovora izvršnim organima. Tako živčani sustav održava cjelokupnost svih sastavnih dijelova organizma u funkcionalnoj cjelini. Živčani sustav je građen od živčanog tkiva kojeg čine živčane stanice (neuroni) i potporne glija stanice (neuroglia). Prema funkciji i morfološkim značajkama živčani...
-
-
Skrb za osobe s fenilketonurijom
-
Ivana Debogović Fenilketonurija je nasljedna metabolička bolest koju uzrokuje nedostatak enzima fenilalanin hidroksilaze koji aminokiselinu fenilalanin pretvara u aminokiselinu tirozin. Prvi i najčešći simptomi neliječene fenilketonurije su tremor, konvulzije, hipertonija, hiperrefleksija, poremećaji ponašanja, poremećaj držanja tijela, neugodan miris, psihoze, svjetlija koža, kosa i oči te hiperaktivnost. Fenilketonuriju dijelimo na klasičnu fenilketonuriju koja se javlja u prvih par dana...
Paginacija
