Paginacija

Skrb za bolesnike na izvantjelesnoj membranskoj oksigenaciji
Skrb za bolesnike na izvantjelesnoj membranskoj oksigenaciji
Rafael Batarilo
Izvantjelesna membranska oksigenacija (eng. Extracorporeal membrane oxygenation - ECMO) je postupak koji se provodi kod pacijenata sa zatajenjem rada srca i/ili pluća. Tijekom ECMO-a venska se krv izvlači iz pacijenta, oksigenira pomoću uređaja i vraća u krvotok pacijenta. Prva upotreba umjetne oksigenacije i perfuzijske potpore korištena je od strane dr. Gibbona tijekom prve otvorene operacije srca 1953. godine. Značajnim tehnološkim i medicinskim napretkom u narednim godinama...
Skrb za bolesnike na mehaničkoj ventilaciji
Skrb za bolesnike na mehaničkoj ventilaciji
Marcel Celižić
SAŽETAK Invazivna mehanička ventilacija (IMV) i neinvazivna mehanička ventilacija (NIV) su dvije različite metode pružanja podrške disanju kod bolesnika s kroničnom ili akutnom respiratornom insuficijencijom. IMV uključuje postavljanje endotrahealnog tubusa kroz usta direktno u traheju, te mehanički asistira bolesnikovo disanje pomoću respiratora omogučujući adekvatnu izmjenu plinova. Indikacije za IMV su apneja, respiratorna isnuficijencija, koma, otekline dišnih puteva te kod...
Skrb za bolesnike na plazmaferezi
Skrb za bolesnike na plazmaferezi
Kristina Skerbić
Afereza je terapijski postupak iz kojeg se iz krvi bolesnika uporabom medicinskih aparata odrstranjuju određene patogene tvari. Afereze se dijele na plazmaferezu, leukocitaferezu, eritrocitaferezu itd. Plazmafereza se prvi put primijenila na ljudskom organizmu 1944. godine. Njome se kroz centrifugalnu silu ili filtraciju kroz posebni filter odstranjuju patogene tvari iz bolesnika te se na taj način poboljšava klinička slika. Za provođenje plazmafereze je bitan vaskularni pristup....
Skrb za bolesnike oboljele od pijelonefritisa
Skrb za bolesnike oboljele od pijelonefritisa
Iva Halić
Pijelonefritis može biti životno ugrožavajući posebno kod bolesnika starije životne dobi i onih s drugim kroničnim bolestima. Infekcije urotrakta najčešće su uzrokovane gram negativnim bakterijama. Akutni ili kronični pijelonefritis s vremenom mogu uzrokovati kronično bubrežno zatajenje. Simptomi pijelonefritisa obično se razvijaju unutar nekoliko sati ili jednog dana. Liječenje se provodi antibioticima prema antibiogramu urinokulture. Najčešće komplikacije pijelonefritisa...
Skrb za bolesnike s centralnim venskim kateterima
Skrb za bolesnike s centralnim venskim kateterima
Antonija Rorić
Centralni venski kateter, također poznat kao središnja linija, duga je, meka i tanka šuplja cijev koja se postavlja u veliku venu. Prema smjernicama Američkog nefrološkog društva, kao prvi izbor mjesta postavljanja centralnog venskog katetera navode se v. Jugularis dextra i v. Jugularis sinistra. Kao drugi izbor navodi se v. Femoralis, a tek tada v. Subclavia. Kod nas, najčešći izbor mjesta pada na v. Jugularis, a na drugom mjestu na v. Subclavia. Izbor mjesta ovisi o mogućim...
Skrb za bolesnike s dubokom venskom trombozom
Skrb za bolesnike s dubokom venskom trombozom
Vanja Leženić
Duboka venska tromboza je stanje koje dovodi do stvaranja krvnog ugruška i začepljenja vene. Ovo ozbiljno zdravstveno stanje može dovesti do raznih komplikacija koje mogu biti smrtonosne. Najčešći razlozi nastanka duboke venske tromboze su usporena cirkulacija, hiperkoagubilnost te oštećenje endotela krvne žile. DVT je česta pojava kod starije populacije te je često prate druga medicinska stanja i to CVI, AIM ili maligna oboljenja. Tromboza se također može pojaviti kod...
Skrb za bolesnike s hipertenzivnom krizom
Skrb za bolesnike s hipertenzivnom krizom
Antonio Vuković
Arterijska hipertenzija je kronična bolest, kod koje ukoliko nije kontrolirana postoji velika mogućnost nastanka hipertenzivne krize. Hipertenzivna kriza definira se kao akutno i dugotrajno povećanje tlaka do vrlo visokih vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka > 180 mmHg i dijastoličkog krvnog tlaka > 120 mmHg. Hipertenzivna kriza dodatno se klasificira kao hipertenzivna kriza hitnih slučajeva ( hipertenzivna emergencija) ili hipertenzivna žurnost (hipertenzivna urgencija), ovisno o...
Skrb za bolesnike s kroničnim ranama
Skrb za bolesnike s kroničnim ranama
Filip Vidaković
Rana je prekid anatomskog i funkcionalnog kontinuiteta tkiva ili organa. Ona može nastati djelovanjem mehaničkih, termičkih, kemijskih, bioloških električnih i kombiniranih čimbenika. Dijele se na akutne i kronične. Cijeljenje rane je normalan odgovor organizma na ozljedu i započinje neposredno nakon prekida integriteta kože. Kronične rane su rane koje ne zarastaju unutar predviđenog razdoblja u korelaciji s etiologijom i lokalizacijom rane (najkraće razdoblje - 6 tjedana), a...
Skrb za bolesnike s krvarenjem iz gastrointestinalnog sustava
Skrb za bolesnike s krvarenjem iz gastrointestinalnog sustava
Dina Puškarić
SAŽETAK Probavni sustav funkcionira kao složen organski sustav. Uzimajući u vidu razne karakteristike i dužnosti probavnog sustava, možemo zaključiti da jedan disbalans u radu probavnog sustava može izazvati ozbiljne bolesti u ljudskom organizmu. Krvarenje iz gornjeg gastrointestinalnog trakta je bolest različite etiologije i manifestacija. Definira se kao gubitak krvi koji potječe iz jednjaka, želuca ili dvanaesnika. Krvarenje se javlja u gornjem dijelu probavnog sustava i...
Skrb za bolesnike s pijelonefritisom
Skrb za bolesnike s pijelonefritisom
Martina Peharec
Infekcije mokraćnog sustava (IMS) zajednički je naziv za sve infekcije lokalizirane na bilo kojem dijelu mokraćnog sustava. Anatomski, IMS se mogu podijeliti na infekciju gornjeg mokraćnog sustava te infekciju donjeg mokraćnog sustava. S obzirom na pojavu simptoma dijele se na simptomatske i asimptomatske. Najznačajniji pokazatelj prisutnosti infekcije je signifikantna bakteriurija gdje je broj klica jednak ili veći od 105 u 1 mL mokraće uzete metodom srednjeg čistog mlaza....
Skrb za bolesnike s ventrikularnom tahikardijom/ventrikularnom fibrilacijom
Skrb za bolesnike s ventrikularnom tahikardijom/ventrikularnom fibrilacijom
Miroslav Geček
Aritmije su poremećaji srčanoga ritma koji nastaju zbog poremećaja rada provodnoga sustava srca. Pojavljuju se kod osoba s bolestima srca poput koronarne bolesti ali se nerijetko mogu pojaviti i na zdravom srcu. Najčešća podjela aritmija je na bradiaritmije i tahiaritmije. U ovome radu posvetit ćemo se tahiaritmijama (Ventrikularnoj tahikardiji i ventrikularnoj fibrilaciji). Neki od simptoma koji se javljaju kod oboljelih od aritmija su osjećaj lupanja srca, nedostatak zraka,...
Skrb za bolesnike sa centralnim venskim kateterom
Skrb za bolesnike sa centralnim venskim kateterom
Zana Iseni
Primjena centralnih venskih katetera (CVK) je jedan od središnjih postupaka u suvremenoj praksi intenzivnog liječenja, kao i kod ostalih bolesnika koji trebaju dugotrajniji venski pristup. Postavljanje i primjena centralnog venskog pristupa najčešće je provođen invazivni postupak u jedinicama intenzivnog liječenja (JIL) danas. Isto tako CVK je neophodan i kod bolesnika koji nisu životno ugroženi, a potreban im je dugotrajni, siguran venski pristup (hemodijaliza, primjena...

Paginacija