Duboka venska tromboza je stanje koje dovodi do stvaranja krvnog ugruška i začepljenja vene. Ovo ozbiljno zdravstveno stanje može dovesti do raznih komplikacija koje mogu biti smrtonosne. Najčešći razlozi nastanka duboke venske tromboze su usporena cirkulacija, hiperkoagubilnost te oštećenje endotela krvne žile. DVT je česta pojava kod starije populacije te je često prate druga medicinska stanja i to CVI, AIM ili maligna oboljenja. Tromboza se također može pojaviti kod dugotrajnog ležanja, sjedenja ili sjedenja s prekriženim nogama. Ako postoji rizik za nastanak DVT-a pacijentu ćemo objasniti da su važne aktivne i pasivne vježbe udova, vježbe disanja i masaža ekstremiteta. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike, anamneze, ispunjavanja Wellsove ljestvice, laboratorijskih pretraga D-dimera te color dopplera. Liječenje započinje primjenom heparina i varfarina te edukacijom pacijenta o važnosti mirovanja i elevacije ekstremiteta iznad razine srca. Ako dođe do duboke venske tromboze, pacijenta moramo educirati o važnosti mirovanja u krevetu. Najčešći simptomi duboke venske tromboze su oteklina, bol duž vene, topla i crvena koža te izraženost površinskih vena. Aktivne i pasivne vježbe udova, kao i masaža ekstremiteta su kontraindicirane kod DVT-a. Medicinske sestre/tehničari će sa svojim znanjem i profesionalnim vještinama procijeniti stanje pacijenta i započeti sa planiranjem zdravstvene njege. Također će educirati pacijenta i njegovu obitelj o važnosti redovite primjene terapije, mogućim komplikacijama i pravilnoj primjeni elastičnog zavoja. Najčešće komplikacije koje se mogu pojaviti uslijed duboke venske tromboze su plućna embolija i posttrombotski sindrom. Letalni ishod se pravovremenom dijagnostikom i liječenjem može spriječiti. Medicinska sestra mora uočiti sve simptome i znakove koje upućuju da je došlo do pojave komplikacija, obavijestiti liječnika te krenuti s daljnjim intervencijama.