Završni radovi | Sveznalica

: Skrb i sustavi podrške oboljelim ženama od raka dojke; Maja Bogdanović
Sustavi podrške ženama oboljelim od karcinoma dojke imaju iznimnu važnost u procesu suočavanja, dijagnoze i liječenja. Žene je važno upoznati i približiti im sve oblike podrške kako u cijelom procesu ne bi osjećale beznađe, strah i manjak podrške i time onemogućile ili usporile sam tijek liječenja. Liječnici onkolozi prvi su stručnjaci s kojima se žene susreću i oni moraju pratiti psihološku prilagodbu kao dio opsežnog biopsihosocijalnog pristupa u liječenju bolesnica s...

: Skrb kroničnog bolesnika sa šećernom bolesti; Anita Dujo
Šećerna bolest kao jedna od najčešćih metaboličkih, ali i endokrinih bolesti, s komplikacijama koje uzrokuje, predstavlja najznačajniji medicinski i socioekonomski problem suvremenog društva. Incidencija bolesti veća je u razvijenim zemljama s obzirom na ubrzan i stresan stil života koji se veže uz razvijenost. Danas u svijetu od šećerne bolesti, prema podacima IDF-a, boluje 415 milijuna osoba. Šećerna bolest definira se kao kronični poremećaj metabolizma. Bolest nastaje...

: Skrb medicinske sestre o pacijentima oboljelim od meningitisa; Nikolina Bičvić
Meningitis je upala zaštitnih ovojnica koje obavijaju leđnu moždinu i mozak, a koje su poznate pod nazivom moždane ovojnice. Meningitis je bolest koja može ugroziti život jer se upala nalazi u neposrednoj blizini mozga i leđne moždine, pa se zbog toga takvo stanje smatra hitnim slučajem. Prema patološkom nalazu likvora, meningitisi se dijele na gnojne, koji su uzrokovani bakterijama i serozne meningitise koji su uzrokovani virusima, gljivicama i spirohetama. Infektivni meningitis...

: Skrb na nedonošće s retinopatijom; Lucija Huljek
Retinopatija u nedonoščadi potencijalno je osljepljujući poremećaj oka koji se prvenstveno razvija u nedonoščadi ispod 1500 grama rodne mase i rođene prije 31. tjedna gestacije. Što je dijete manje pri rođenju, to je vjerojatnije da će razviti ROP. Ovaj poremećaj, koji se obično razvija na oba oka, jedan je od najčešćih uzroka gubitka vida u djetinjstvu i može dovesti do cjeloživotnog oštećenja vida i sljepoće. ROP je prvi put dijagnosticiran 1942. godine. Bolest ima...

: Skrb novorođenčeta nakon otpusta iz rodilišta; Ana Glavić
Novorođenče je dijete u prva četiri tjedna života. Skrb za novorođenče započinje u bolnici, neposredno nakon rođenja. Kroz prva 24 sata od rođenja je potreban pojačani nadzor nad novorođenčadi što uključuje kontrolu pupka, tjelesne temperature, praćenje disanja i mogućeg povraćanja, kontrolu izbacivanja mekonija i kontrolu mokrenja. U bolnici započinje i prvo dojenje. 24 sata od otpusta iz rodilišta se u kući očekuje prvi posjet patronažne sestre. Ona prati nuspojave...

: Skrb novorođenčeta u kući; Ana Volarević
Djelatnost patronažne službe je preventivno edukativna i informativna, sa zadaćom prikupljanja potrebnih podataka, otkrivanja i zbrinjavanja bolesnih, nemoćnih i socijalno ugroženih stanovnika te zadaćom očuvanja, unaprjeđenja i zaštite zdravlja ostalih. U tu svrhu ona mora uočavati faktore koji utječu na socijalno-ekonomsko i zdravstveno stanje stanovništva i obitelji. U suradnji s obiteljskim liječnicima, socijalnom službom, drugim zdravstvenim ustanovama i društvenim...

: Skrb novorođenčeta u kući; Dijana Gubić
Trudnoća, porod i postporodno razdoblje nije bolest, nego fiziološki proces. No unatoč tome nosi određeni rizik za zdravlje i život majke i djeteta. Vrlo je važno posvetiti se skrbi za novorođenče, ali majku i razdoblju nakon otpusta iz bolnice. Biti medicinska sestra je zahtjevan i odgovoran posao. U svom poslu svakodnevno se susreće sa raznim dobnim skupinama i zato njezin posao iziskuje prije svega opsežno i kvalitetno znanje, vještine, empatiju, iskustvo te dobro razvijene...

: Skrb o bolesniku kod operacije po Whippl-u; Nikol Huić
Pankreatikoduodenektomija se naziva i Whippleovim postupkom a radi se za uklanjanje tumora iz gušterače, crijeva ili žučnog kanala. To je složena operacija povezana sa stopom morbiditeta koja se približava 65%. Tijekom operacije uklonit će se i glava gušterače, zajedno s dijelovima želuca i tankog crijeva, kao i žučni mjehur i žučni kanali. Potom se probavni sustav obnavlja na način koji omogućuje normalnu probavu. Pacijenti su obično hospitalizirani više od jednog tjedna,...

: Skrb o osobama s oštećenjem vida, sluha i gluhoslijepoćom; Marija Škreb
Najveći problemi osoba s perceptivnim oštećenjima, u ovom slučaju gluhih, slijepih i gluhoslijepih osoba, su komunikacija i kretanje što ih često ograničava u neovisnom obavljanju aktivnosti svakodnevnog života. Nadalje, neprihvaćanje osoba s perceptivnim oštećenjima u društvu te stigmatizacija, onemogućavaju socijalizaciju i zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, kao što su potreba za pripadanjem, samopoštovanjem, samoaktualizacije. Drušvo treba biti empatično...

: Skrb o starijim osobama - danas i nekad; Roko Škugor
Cilj ovog rada jest opisati uobičajeni način skrbi o starijim osobama u današnjem društvu, poglavito u Hrvatskoj, te ga usporediti s trendovima u prošlosti. Kako bi smo opisali skrb u današnjim vremenima, bilo je potrebno najprije se osvrnuti na prošlost. Stoga smo u radu prvo opisali skrb o starijim osobama u prošlosti na primjeru Velike Britanije, budući da je ona jedna od prvih zemalja koje su započele organiziranu skrb o starijim osobama. Naveli smo institucije koje su pružale...

: Skrb osoba oboljelih od šećerne bolesti; Nikolina Čale
Šećerna bolest u literaturi se definira kao autoimuni poremećaj u kojem organizam posljedično ne može iskoristiti glukozu zbog rezistencije na inzulin ili nedostatka inzulina. Uzrok nastanka šećerne bolesti još uvijek nije točno razjašnjen, ali poznati su faktori rizika koji potenciraju pojavu bolesti. Razvijanje šećerne bolesti tipa 1 pripisuje se genetskoj predispoziciji, a tip 2 šećerne bolesti pretilosti, smanjenoj tjelesnoj aktivnosti i genetskim čimbenicima koji su još...

: Skrb osoba s paraplegijom i tetraplegijom; Marina Martić
Ozljeda leđne moždine je kompleksna ozljeda koja djelomično ili potpuno ometa komunikaciju između mozga i periferije tijela, a može rezultirati promjenom normalne autonomne, motorne i senzorne funkcije. S obzirom na specifičnosti potreba pacijenata s ozljedom leđne moždine za zdravstvenom njegom, njega mora biti na najvišoj razini. Od svih ozljeda leđne moždine u Hrvatskoj, 52% bolesnika ima tetraplegiju, dok 46% ima paraplegiju. Kod pacijenata s paraplegijom i tetraplegijom...

Paginacija