Pages
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s traheostomom
-
Josipa Suja Traheotomija je kirurbki postupak pri kojemu se na traheji u ini otvor, traheostoma kroz
rez na podru ju vrata. Indikacije za traheotomiju mo~emo podijeliti na opstrukciju gornjeg
dibnog puta, ventilaciju plu a te elektivne zahvate. Do opstrukcije gornjeg dibnog puta mo~e
do i zbog: traume, infekcije, tumora, stranog tijela. Traheotomija mo~e biti perkutana (na
odijelima intenzivne medicine gdje su ugro~eni bolesnici), privremena (osiguranje dibnog puta
kod velike operacije vrata),...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s traheostomom
-
Doroteja Tomašević Zdravstvena njega bolesnika s traheostomom povezuje različite aspekte u području pružanja zdravstvenih usluga bolesnicima. Počinjemo s kirurškim postupkom pod nazivom traheotomija, to je jedna metoda invazivnog uspostavljanja i održavanja dišnog puta. Izvodi se u stanjima potpune začepljenosti gornjih dišnih putova, kod traumatskih ozljeda vrata i glave, tumorskih tvorba u području glave i vrata ili potrebama za dugotrajnijom mehaničkoj ventilaciji pluća. Postoje različiti...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s trahestomom
-
Dorotea Kroupa SAŽETAK Traheotomija podrazumijeva kirurški postupak otvaranja prednje stijenke dušnika te stvaranja otvora tzv. traheostome. Ovisno o potrebi održavanja prohodnosti dišnog puta ili prirodi patološkog procesa njeno postavljanje može biti privremeno ili trajno. Komplikacije ovog kirurškog postupka zahvata možemo podijeliti na kasne i rane, a uključuju krvarenje, pneumotoraks, opstrukciju trahealne kanile, dislokaciju i dekanulaciju kanile, upalu pluća, traheomalaciju, trahealnu...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s transplantacijom slobodnog kožnog presadka
-
Marina Samec Transplantacija slobodnog kožnog presadka (transplantata) indicirana je kod bolesnika s opeklinama i defektima kože, cilj rada je opisati intervencije medicinske sestre u pripremi bolesnika za transplantaciju te u poslijeoperacijskom tijeku liječenja, praćenje presadka i prevenciju infekcije. Koža, integumentum communae, pokriva površinu tijela te obavlja mnoštvo životno bitnih zadaća, pa govorimo o kožnom organu. Površina kože zaprema oko 1,5 do 2 četvorna metra (m2), što...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s traumatskom ozljedom mozga
-
Andreja Ivančić Kraniocerebralnu ozljedu predstavlja svako oštećenje mozga i struktura glave koje može izazvati mehanička sila, prekomjerno povišena i snižena temperatura, kemikalije, električna struja i radijacija. Traumatske ozljede mozga (u daljnjem tekstu TOM) predstavljaju veliki javnozdravstveni problem u Hrvatskoj i svijetu jer je oporavak takvog bolesnika dug, često količina uloženog truda medicinskog osoblja koje sudjeluje u liječenju nije dovoljna da se bolesnik u potpunosti oporavi te...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s traumatskom ozljedom mozga
-
Nikolina Huzjan Mozak je sastavni dio središnjeg živčanog sustava omeđen trima moždanim ovojnicama
i kao takav omogućuje funkcioniranje svih tjelesnih funkcija među kojima se posebno izdvajaju
funkcije od vitalne važnosti - disanje i rad srca. Traumatska ozljeda mozga je fizička ozljeda
moždanog tkiva koja privremeno ili trajno oštećuje moždanu funkciju. Takve ozljede
prezentiraju se u svim oblicima, od blage promjene svijesti do kome, ponekad i smrtnog ishoda.
Dijelimo ih na primarne i...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s tumorima mozga i leđne moždine
-
Amir Milkić Središnji živčani sustav se sastoji od mozga i leđne moždine. U moždane ovojnice, živce i puteve mogu prodirati tumori. Tumori mozga i leđne moždine nastaju kombinacijom nasljednih i okolinskih čimbenika. Mogu biti benigni ili maligni, i mogu se razviti u različitim područjima mozga. Također se dijele na primarne i sekundarne (metastaze). Najčešći primarni tumori mozga su gliom, meningeom, tumori hipofize, švanomi i neurofibromi. Klinički se prezentiraju kao napadaji,...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s tumorima velikih žlijezda slinovnica
-
Klara Trnčik Žlijezde slinovnice su žlijezde u ljudskom tijelu koje imaju zadaću proizvoditi slinu. Iako su tumori velikih žlijezda slinovnica rjeđi od ostalih sijela tumora, u Hrvatskoj se na godišnjoj razini pojavi 50-ak novih tumora ove lokacije. Ovaj završni rad govoriti o zdravstvenoj njezi bolesnika s tumorima velikih žlijezda slinovnica. Za što bolje razumijevanje ove tematike rad je podijeljen na 4 temeljna dijela. U radu će se također moći pronaći različiti slikovni prikazi koji...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s tumorom štitnjače
-
Tamara Sudarević Kada čovjek oboli od bilo koje maligne bolesti, to iskustvo mnogi opisuju kao jedinstveno. Različiti ljudi različito reagiraju na spoznaju da boluju od maligne bolesti. Pri saznanju o pojavi maligne bolesti kod osobe, prvih 100 dana se smatra najtežim periodom. Ovo je period prilagodbe na novonastalu situaciju. Istraživanja pokazuju da se oko 50% bolesnika dobro prihvati, prilagodi se i nauči nositi se s bolesti. Pri planiranju je važno da bolesnik brine o sebi i sudjeluje u...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s ugrađenim implantabilnim kardioverter defibrilatorom i srčanom resinkronizacijskom terapijom
-
Katarina Smoljo Kardiovaskularne bolesti predstavljaju najveću pošast modernog doba. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije vodeći su uzrok smrti u suvremenom svijetu. Oko 50% svih smrtnih slučajeva u Hrvatskoj izravno se povezuje s kardiovaskularnim bolestima. Porast kardiovaskularnih bolesti usko je vezan uz današnji stil života i loše životne navike kao što su pušenje, tjelesna neaktivnost i loša prehrana što dovodi do pretilosti, povišenih masnoća u krvi i povišenog krvnog...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s upalnim bolestima crijeva
-
Denis Terzić Upalna bolest crijeva izraz je koji se koristi za dva stanja, Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis, koje karakterizira kronična upala gastrointestinalnog trakta, a dugotrajna upala rezultira oštećenjem gastrointestinalnog trakta. Uzroci upalnih bolesti crijeva još uvijek nisu poznati, međutim genetski čimbenik ima svoju ulogu kod pojave bolesti, zatim bakterije, vanjski faktori i prehrana. Jednako obolijevaju i muškarci i žene, a dijagnoza se postavlja najčešće između 14. i 40....
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s ventrikularnom tahikardijom
-
Izidor Kranjčec Ventrikularna tahikardija (eng. ventricular tachycardia, VT) je poremećaj srčanog ritma frekvencije veće od 100 otkucaja u minuti, gdje srčani impuls nastaje i ima ishodište u ventrikulu. Najčešće uzroci ventrikularne tahikardije su bolesti srca, od kojih prednjači ishemijska bolest srca koju mogu uzrokovati akutni koronarni sindrom, zastoj srca, akutno i kronično srčano zatajivanje, hipoksija, hipokalijemija, acidoza i otrovanje digitalisom. Tijekom VT vrijeme trajanja dijastole,...
Pages
