Abstract | Upalna bolest crijeva izraz je koji se koristi za dva stanja, Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis, koje karakterizira kronična upala gastrointestinalnog trakta, a dugotrajna upala rezultira oštećenjem gastrointestinalnog trakta. Uzroci upalnih bolesti crijeva još uvijek nisu poznati, međutim genetski čimbenik ima svoju ulogu kod pojave bolesti, zatim bakterije, vanjski faktori i prehrana. Jednako obolijevaju i muškarci i žene, a dijagnoza se postavlja najčešće između 14. i 40. godine života. Simptomi ovise o opsegu i ozbiljnosti bolesti i češće uključuju krvavi proljev, rektalno krvarenje i/ili rektalnu urgenciju, ali ti bolesnici također opisuju fekalnu inkontinenciju, tenezme i bolove u trbuhu. Sustavni simptomi malaksalosti, anoreksije, vrućice ili čak mučnine i povraćanja mogu biti prisutni uglavnom tijekom teškog napada. Nakon što se postavi dijagnoza upalne bolesti crijeva, potrebno je procijeniti aktivnost bolesti. Kako bi liječenje bilo učinkovito potrebno je procijeniti razinu upale (blaga, umjerena ili teška) i opseg zahvaćenosti crijeva, a jedan od izazova je što kod IBD-a ne postoji niti jedan test koji bi osigurao dijagnozu Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa. Liječenje upalnih bolesti crijeva uključuje kirurške metode i primjenu protuupalnih lijekova kojima se mogu značajno smanjiti simptomi bolesti i koji pomažu u održavanju njezine remisije. Obzirom na strukturu i proces bolesti, postizanje ciljeva liječenja i skrbi za bolesnika s upalnom bolesti crijeva zahtijeva multidisciplinarni pristup u kojem liječnici, medicinske sestre, dijetetičari i socijalni radnici međusobno komuniciraju. Medicinska sestra ima važnu ulogu u dijegnostičkim i terapijskim postupcima, ali i tijekom cijelog perioperacijskog zbrinjavanja bolesnika. Isto tako, nezamjenjiva je njena uloga edukatora bolesnika i obitelji. |