Završni radovi | Sveznalica

: Zdravstvena njega dementnih bolesnika; Josipa Oštrić
Demenciju definiramo kao skup simptoma koji utječu na pamćenje, razmišljanje i društvene sposobnosti, a najčešća posljedica je odumiranje mozga, odnosno neurona, do kojih dolazi zbog promjena u živčanim stanicama. Najbrže i najprije pogađa i utječe na pamćenje pa zatim i na razmišljanje, orijentaciju, razumijevanje, računanje, sposobnost učenja jezika i prosuđivanje. Simptomi demencije mogu oscilirati, od blagog gubitka pamćenja do poteškoća u svakodnevnim...

: Zdravstvena njega dementnih bolesnika; Tatjana Marčić
Kako demencija progredira simptomi postaju izraženiji. Bolest u nastajanju prvo započinje zaboravljanjem nedavnih događaja. U uznapredovanoj fazi simptomi su gubitak pamćenja, kognitivne poteškoće, poteškoće u samozbrinjavanju i obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Demencija ostavlja negativne posljedice na bolesnike i na članove obitelji, što dovodi do fizičkog, psihičkog, emotivnog i financijskog opterećenja. Najčešći uzroci demencije su cerebrovaskularne bolesti koje...

: Zdravstvena njega dementnih bolesnika; Tajana Grgec
Demencija je klinički sindrom karakteriziran propadanjem ili gubitkom stečenih mentalnih sposobnosti kao što su prepoznavanje, pamćenje, logičko razmišljanje, zaključivanje i govor. Posljedica demencije je smanjenje i nemogućnost obavljanja osnovnih životnih aktivnosti. Demencija je ozbiljan poremećaj koji pogađa osobe starije životne dobi, te im ugrožava život. Najčešći oblici demencije koji se pojavljuju su Alzheimerova i vaskularna demencija. Veliku ulogu ima medicinska...

: Zdravstvena njega dementnih bolesnika; Dragica Jazvić
Demencija je klinički sindrom karakteriziran propadanjem ranije stečenih mentalnih funkcija, koje vodi smanjivanju mogućnosti (sve do nemogućnosti) u obavljanju tzv. svakodnevnih dnevnih aktivnosti, kao što su održavanje osobne higijene, odijevanje, hranjenje. Demencija je jedan od najozbiljnijih poremećaja koji pogađa starije ljude i važan je rizični čimbenik za razvoj drugih gerijatrijskih problema. Budući da se radi o poremećaju koji ostavlja posljedice u svim aspektima...

: Zdravstvena njega dementnih bolesnika; Renato Krčelić
Demencija je poremećaj koji je karakteriziran kognitivnim smanjenjem pamćenja i najmanje jedne druge domene, uključujući osobnost, praksu, apstraktno mišljenje, jezik, izvršno funkcioniranje, složenu pažnju, socijalne i vizualno-prostorne vještine. Osim navedenog, ozbiljnost mora biti dovoljno značajna da ometa dnevnu funkcionalnost. Demencija je često progresivni poremećaj, a pojedinci često nemaju uvid u svoje nedostatke. Trenutačno ne postoji lijek ni za jedan od uzroka...

: Zdravstvena njega dementnih bolesnika; Sandra Komar
Demencija je klinički sindrom karakteriziran propadanjem stečenih mentalnih funkcija tj. gubitak mentalnih sposobnosti kao što su razmišljanje, pamćenje, logičko razmišljanje i zaključivanje. Posljedica demencija je smanjenje i nemogućnost obavljanja osnovnih ljudskih aktivnosti. Važno je razlikovati demencije od staračke zaboravnosti jer se ponekad očituju sličnim znakovima, ali im se tijek razlikuje. Kod staračkih zaboravnosti osobe mogu zapamtiti nove informacije, dok kod...

: Zdravstvena njega dementnih bolesnika na stacionarnom liječenju; Marija Vujošević
Demencija je klinički sindrom karakteriziran globalnim, ireverzibilnim i progresivnim gubitkom mogućnosti kognicije s etiološkom podlogom organske bolesti središnjeg živčanog sustava. Gubitak kognicije podrazumijeva propadanje stečenih mentalnih funkcija kao što su prosuđivanje, zaključivanje, logičko razmišljanje i pamćenje. Simptomatologija demencije sekundarno uvjetuje nastanak nemogućnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti i povećava ovisnost oboljelog o pomoći obitelji....

: Zdravstvena njega depresivnih bolesnika; Katarina Frangeš
Depresija ili depresivni poremećaj stanje je obilježeno tugom koja traje dovoljno dugo da ometa ili značajno smanjuje interes i sposobnost uživanja u svakodnevnim aktivnostima. Učestalost depresije značajno se povećava od druge polovice 20. stoljeća, a danas je na četvrtom mjestu globalnih zdravstvenih problema. Točan uzrok još uvijek nije poznat, poveznica se najčešće stavlja uz nasljeđe i psihosocijalne čimbenike. Iako se depresija može javiti u bilo kojem stadiju...

: Zdravstvena njega depresivnih bolesnika; Dražen Matula
Tuga, bol, radost, uobičajeni su afekti svakodnevnice i moraju se razlikovati od poremećaja raspoloženja i patoloških stanja. Patološko promijenjeno raspoloženje osnova je svih poremećaja raspoloženja te značajno oštećuje psihosocijalno funkcioniranje te sve aspekte ličnosti. Predviđanja govore da će depresija do 2020. godine biti na drugom mjestu po učestalosti obolijevanja. Etiologija poremećaja raspoloženja rezultat je interakcije genetske predispozicije, bioloških...

: Zdravstvena njega djece i adolescenata s poremećajima mentalnog zdravlja; Dalibor Banić
Zdravlje je univerzalna vrijednost i temeljno ljudsko pravo, jedna je od temeljnih odrednica ljudskog življenja te ima ključnu ulogu u životu ljudi i razvoju društva. Duševno zdravlje je ključna komponenta djetetovog zdravog razvoja. Psihički razvoj je dinamički proces međusobnog djelovanja biološke osnove djeteta i njegove okoline. Djeca trebaju biti zdrava kako bi mogla učiti, rasti i voditi produktivan život. Dječja i adolescentna psihijatrija obuhvaćaju poremećaje koji se...

: Zdravstvena njega djece i adolescenata s poremećajima mentalnog zdravlja; Žaklina Rakoš
U prošlosti se sva važnost pridavala fizičkom aspektu zdravlja, zanemarujući puno osjetljivi dio- mentalno zdravlje. Pojavom dječje psihijatrije i njezinim stepenastim rastom danas se poznaje širok pojam mentalnog zdravlja, ali i velika većina njegovih poremećaja. U djece i adolescenata više nije tabu pojavnost različitih psihičkih nedostataka isto kao i u odrasle dobi. Ona promatra sve poremećaje i odstupanja u razdoblju od rođenja do 20. godine života, kada dijete prolazi...

: Zdravstvena njega djece i adolescenata s poremećajima prehrane; Ivan Bartol-Herz
Poremećaji hranjenja prepoznati su kao jedni od češćih psihičkih poremećaja i u stalnom su porastu. Hrana nije samo neophodna za postojanje i funkcioniranje svih tjelesnih funkcija, već način hranjenja i prehrambene navike odlučujuće su za cjelokupno zdravlje. Također, prehrambene navike utječu na tjelesnu izvedbu i vanjski izgled, a posljedično i na zadovoljstvo vlastitim izgledom i slikom o sebi u cjelini. Hrana ima duboko, psihološko značenje koje se danas sve više...

Pages