Pages

PROCJENA NUTRITIVNOG STATUSA KOD PACIJENATA S BOLESTIMA PROBAVNOG SUSTAVA
PROCJENA NUTRITIVNOG STATUSA KOD PACIJENATA S BOLESTIMA PROBAVNOG SUSTAVA
Martina Jakčin
Kada govorimo o bolestima gastroenterološkog sustava, potrebno je imati na umu da iste nose sa sobom niz brojnih poremećaja koji se odražavaju i na ostale organske sustave jer hrana i nutrijenti nisu potreba samo probavnom sustavu. Kako bismo bolje razumjeli proces apsorpcije neophodnih hranjivih tvari u organizam, nije na odmet poznavati anatomiju i fiziološke funkcije pojedinih probavnih organa i onih njima pridodanih. Brojni su faktori koji mogu dovesti do po- remećaja u radu GI...
PROFESIONALNO SAMOPOUZDANJE PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA NA STRUČNOM OSPOSOBLJAVNJU
PROFESIONALNO SAMOPOUZDANJE PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA NA STRUČNOM OSPOSOBLJAVNJU
Monika Pjevalo
Razvoj profesionalnog samopouzdanja, odgovornosti i neovisnost u odlučivanju je dugoročni proces u kojem veliku ulogu ima okruženje u kojem se prvostupnik osposobljava za samostalni rad.
PROTEINI BETA GLOBULINSKE FRAKCIJE U ELEKTROFOREZI PROTEINA U SERUMU
PROTEINI BETA GLOBULINSKE FRAKCIJE U ELEKTROFOREZI PROTEINA U SERUMU
Ivana Markovac
Proteini imaju važne uloge u biološkim procesima stoga su od velikog značaja u medicinsko-laboratorijskoj dijagnostici. Pomoću elektroforetskih metoda razdvajamo ih na pojedine frakcije. U kliničkim laboratorijima kapilarna zonska elektroforeza pokazala se kao relativno brza i jeftina metoda koja omogućava uvid u udjele svih proteina seruma. Migracija proteina počinje aplikacijom električnog polja. Svi su povučeni kroz kapilaru u istom smjeru elektroendoosmotskim tokom. Proteini se...
PROVJERA BEZGLUTENSKE HRANE NA PRISUTNOST GLUTENA
PROVJERA BEZGLUTENSKE HRANE NA PRISUTNOST GLUTENA
Matija Kaurinović
Gluten je ljepljiva, elastična bjelančevinasta tvar koja se nalazi u proizvodima koje mnogi svakodnevno konzumiraju. Nalazi se u pšenici, ječmu, raži i piru, ali i svim onim proizvodima koji od njih nastaju ili ih mogu sadržavati u tragovima. Zbog sve učestalije pojavnosti alergija i intolerancija na gluten, javlja se i potreba proizvodnje hrane koja u sebi ne sadrži gluten. U poremećaje povezane s unosom hrane koja u svom sastavu sadrži gluten ubrajamo alergiju na pšenicu,...
PROVJERA REFERENTNOG INTERVALA AFP
PROVJERA REFERENTNOG INTERVALA AFP
Ivana Anušić
Naše tijelo je građeno od mnogo vrsta stanica koje kontrolirano rastu i dijele se na onoliko stanica koliko je organizmu potrebno da ga održi zdravim. Stare i oštećene stanice umiru i zamijenjuju se novima. Ako dođe do oštećenja ili promijene u genetskom materijalu stanica gubi mogućnosti adekvatnog odgovora na signale koji reguliraju njezin rast, diobu i smrt. Nastale promijene u genima daju nove biološke osobine stanici i ona ne umire kada bi trebala te se počinje nekontrolirano...
PSIHOLOŠKA PRIPREMA DJECE NA HOSPITALIZACIJU
PSIHOLOŠKA PRIPREMA DJECE NA HOSPITALIZACIJU
Marija Dodig
Psihološke poteškoće koje se javljaju kod djece za vrijeme boravka u bolnici ili sličnim ustanovama nazivaju se hospitalizam. Hospitalizmu treba posvetiti posebnu pažnju zbog najčešće negativnog utjecaja na dijete, kojemu je odvajanje od roditelja i bližnjih teško i bolno, a posljedice su vidljive i kasnije sa povratkom kući. Za normalan kognitivan razvoj djeteta potrebna je topla i sigurna sredina koju dijete dobiva u obitelji. Osnovni simptomi hospitalizma očituju se kao...
PSIHOMOTORNI RAZVOJ U PRVE DVIJE GODINE ŽIVOTA
PSIHOMOTORNI RAZVOJ U PRVE DVIJE GODINE ŽIVOTA
Ines Nemet Butorac
Prve dvije godine života presudne su za djetetov intelektualni i motorički razvoj. U prve dvije godine života u djeteta se razvija senzomotorička inteligencija (sposobnost djeteta da prije pojave govora rješava neke probleme u kojima na poseban način sudjeluju percepcija i motorika ruku). Mozak se tada razvija strelovitom brzinom, a iskustva koja dijete proživljava mogu utjecati na njegov daljnji razvoj. Taj period obilježavaju značajne promjene u psihomotoričkom razvoju....
PSIHOTIČNA DEKOMPENZACIJA KOD PACIJENATA I REAKCIJA OBITELJI
PSIHOTIČNA DEKOMPENZACIJA KOD PACIJENATA I REAKCIJA OBITELJI
Bruno Živatović
Skupinu Shizofrenija i drugi sumanuti poremećaji čine psihoze, odnosno psihotični poremećaji. Zajedničko im je obilježje pojava psihotičnih simptoma (pozitivnih i negativnih). Najznačajniji pozitivni simptomi su sumanute misli, halucinacije, smetnje doživljavanja vlastite ličnosti te dezorganizirano mišl jenje. Negativni simptomi su alogija, poremećaj afektivnosti, autizam, anhedonija i avolicija. Za osobe s psihotičnim poremećajima se kaže da „ne testiraju realitet“....
Pain management u populaciji žena
Pain management u populaciji žena
Dora Jerković
Bol je kroz povijest, a i danas jedna od najvećih prepreka u normalnom funkcioniranju čovjeka. Razvojem pain managementa proširena su saznanja o uzrocima, načinima djelovanja i rješavanju osjećaja boli. U populacija žena, za razliku od muškaraca, postoje drugačiji načini percipiranja i prilagodbe na bol ali i reakcije na pain management tehnike. Stoga se javlja potreba za ispitivanjem razlika i stvaranju zasebnih smjernica za pain management kod žena. Rad se temelji na...
Palijativna skrb
Palijativna skrb
Ivona Cetinić
Palijativna skrb je sveobuhvatna skrb s ciljem pružanja potrebne njege bolesnicima s neizlječivim bolestima koje značajno skraćuje životni vijek. Palijativna skrb ističe vrednovanje života, a njena je uloga pružanje pomoći bolesnicima koji boluju od neizlječive kronične bolesti u terminalnoj fazi. Medicina se dijeli na preventivnu medicinu, koja važnost pridodaje sprečavanju bolesti, kurativnu koja se bavi liječenjem bolesti i palijativnu čija je zadaća unapređenje kvalitete...
Palijativna skrb
Palijativna skrb
Željko Kuzmić
Uz preventivnu i kurativnu medicinu, suvremenu medicinu čini i palijativna medicina. Ista je dio palijativne skrbi odnosno pristupa koji poboljšava kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji suočenih s problemima povezanima sa smrtonosnom bolešću, prevencijom i olakšanjem patnje ranim prepoznavanjem te suzbijanjem boli i drugih problema, fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih. Palijativna skrb nije vezana uz medicinsku dijagnozu, već se pruža pacijentima u različitoj životnoj...
Palijativna skrb
Palijativna skrb
Iva Čop
Palijativna skrb je pristup u ublažavanju simptoma i znakova u zadnjem stadiju bolesti. Primjenjuje se već i po dijagnosticiranju bolesti s lošom prognozom. SZO palijativnu skrb definira kao pristup koji poboljšava kvalitetu života bolesnika, i njihovih obitelji, a vezano uz neizlječivu ili po život opasnu bolest. Prema međunarodnim preporukama za primjenu palijativne medicine, ona je jedno od osnovnih ljudskih prava na zdravstvenu zaštitu; mora biti uključena u zdravstvenu...

Pages