Sažetak | Kroz dosadašnja istraživanja i pregled literature kardiorespiratorni fitnes se pokazao kao ključni pokazatelj generalnog zdravstvenog stanja osobe, a samim time treba postati i jako važan dio svakodnevnice pojedinca. Tjelesni fitnes veže se uz pojmove poput vježbanja i tjelesne aktivnosti. Komponente tjelesnog fitnesa su: fleksibilnost, mišićna snaga, mišićna izdržljivost, kardiorespiratorna izdržljivost i tjelesna kompozicija (ili sastav tijela). Tjelesni fitnes se pak dijeli na dvije vrste – zdravstveni tjelesni fitnes i sportski tjelesni fitnes. Iako se zdravstveni tjelesni fitnes promatra kroz više parametara, posebni naglasak se stavlja na kardiorespiratorni fitnes zbog velike važnosti u prevenciji bolesti i održavanja optimalnog zdravstvenog stanja. Rezultati do sada provedenih studija pokazuju povezanost visoke razine kardiorespiratonog fitnesa sa smanjenim rizikom razvoja kroničnih bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, određenih vrsta raka, hipertenzija, metaboličkog sindroma i drugih. Redovitom tjelesnom aktivnošću se održava i visoka razina kardiorespiratornog fitnesa te se odražava na poboljšanje dugovječnosti i kvalitete života pojedinca. Metode procjene kardiorespiratornog fitnesa uključuju testove maksimalnog i submaksimalnog opterećenja, step testove te terenske testove. Svaka metoda i protokol imaju svoje prednosti i nedostatke, a za svaki se ističe važnost standardiziranih uvjeta testiranja kako bi se osigurala točnost i pouzdanost dobivenih rezultata. Terenski testovi (Cooperov test od 12 minuta, Test trčanja na 2.4 km, Beep test, Test hodanja na 6 minuta) su lagani i jednostavni za provedbu i mjerenje, ali na rezultate mogu utjecati neki čimbenici poput vremenskih uvjeta. Step testovi (primjerice Queens College step test) nude praktičnost u mjerenju. Za preciznije rezultate u kontroliranim uvjetima koriste se testovi maksimalnog opterećenja služeći se trakom za trčanje ili bicikloergometrom. Submaksimalni testovi kao što je YMCA test na biciklu, predviđaju kardiorespiratorni kapacitet na temelju srčanog ritma pri određenim razinama opterećenja. Kardiorespiratorni fitness, osim što smanjuje rizik od smrtnosti, uvelike doprinosi boljoj funkcionalnosti i dugovječnosti organizma. Važno je naglasiti da su umjerena tjelesna aktivnost i redoviti pregledi ključ za održavanje optimalne kondicije, dok pravilno planiranje i nadzor mogu maksimalizirati koristi, a preintenzivni treninzi mogu izazvati pretreniranost i određene zdravstvene rizike. Visoka razina kardiorespiratornog fitnesa je snažan prediktor manjeg rizika od preuranjene smrtnosti pojedinca i različitih zdravstvenih komplikacija, te je kao takva ključna za unaprjeđenje kvalitete života i zdravlja pojedinca i cjelokupne populacije. |