prikaz prve stranice dokumenta Elektroliti: uloga, izvori, poremećaj ravnoteže i suplementacija
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Elektroliti: uloga, izvori, poremećaj ravnoteže i suplementacija
2023. urn:nbn:hr:139:574438
Huzanić, Tamara
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Huzanić, T. (2023). Elektroliti: uloga, izvori, poremećaj ravnoteže i suplementacija (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:574438

Huzanić, Tamara. "Elektroliti: uloga, izvori, poremećaj ravnoteže i suplementacija." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:574438

Huzanić, Tamara. "Elektroliti: uloga, izvori, poremećaj ravnoteže i suplementacija." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:574438

Huzanić, T. (2023). 'Elektroliti: uloga, izvori, poremećaj ravnoteže i suplementacija', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 01.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:574438

Huzanić T. Elektroliti: uloga, izvori, poremećaj ravnoteže i suplementacija [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2023 [pristupljeno 01.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:574438

T. Huzanić, "Elektroliti: uloga, izvori, poremećaj ravnoteže i suplementacija", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2023. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:574438

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:574438
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovElektroliti: uloga, izvori, poremećaj ravnoteže i suplementacija
AutorTamara Huzanić
MentorLana Feher Turković (mentor)
Član povjerenstvaLana Feher Turković (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAna Mojsović Ćuić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaSandra Domjanić Drozdek (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2023-11-06, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Kemija
Teorijska kemija
Sažetak
Tvari koje se otapanjem u otapalu pretvaraju u pozitivne (katione) i negativne (anione) ione nazivaju se elektroliti. Jedni od najbitnijih za normalno funkcioniranje našeg organizma su natrij (Na+), kalij (K+), magnezij (Mg2+), kalcij (Ca2+). Elektroliti su električki nabijene čestice koje su potrebne za održavanje svih viših oblika života. Njihova je funkcija pravilna izmjena i provođenje električnih signala unutar i izvan stanica. Organizam se opskrbljuje elektrolitima putem hrane i pića.... Više Ravnoteža koncentracije elektrolita u tijelu održava se pravilnom ishranom te zdravim načinom života. Svaki elektrolit ima određenu funkciju u organizmu. Natrij je izvanstanični elektrolit koji je odgovoran za održavanje funkcija živčanog i mišićnog sustava kao i za regulaciju tekućina u tijelu. Zaslužan je i za apsorpciju glukoze, pojedinih vitamina i aminokiselina. U organizam ga unosimo kuhinjskom soli, voćem, povrćem te integralnim žitaricama. Kalij je glavni unutarstanični kation neophodan za mišićnu, srčanu i bubrežnu funkciju. Ubrzava detoksikaciju i pomaže u regulaciji acidobazne ravnoteže krvi i urina. Stabilizira krvni tlak, blaži ukočenost zglobova i glavobolju te asistira u razgradnji i iskorištavanju ugljikohidrata. Najviše vrijednosti kalija nalaze se u raznom povrću i voću. Magnezij skrbi o ravnoteži tjelesnih tekućina, funkcionalnosti živaca i mišića. Magnezij održava zdravlje kostiju i zubi, jača imunitet, regulira glukozu u krvi te čuva srce. Priječi pojavu bubrežnih kamenaca, pospješuje probavu, ublažava glavobolju, održava normalnu funkciju gušterače, pomaže u regeneraciji jetre. Veoma dobri izvora magnezija su integralne žitarice, orašasti plodovi, zeleno lisnato povrće, mahunarke, kava, čaj... Kalcij je najzastupljeniji i najvažniji elektrolit u ljudskom organizmu. Važan je za zdravlje kostiju i zubi te za sprječavanje obolijevanja od osteoporoze. Pomaže u očuvanju živaca, mišića i srca. Neophodan je za provođenje živčanih impulsa te za normalno zgrušavanje krvi. Ublažava bolove mišića i zglobova. Bitan je i zbog pozitivnog djelovanja na neke tjelesne hormone i enzime. Najviše ga nalazimo u mlijeku i mliječnim proizvodima. Ima ga i u voću – banane, naranče, suhe smokve, te povrću - špinat, zelje, peršin, kelj, brokula, grahoricama. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:574438
Studijski programNaziv: Medicinsko laboratorijska dijagnostika
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike (bacc. med. lab. diagn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2023-11-06 11:04:48
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.