Abstract | Tvari koje se otapanjem u otapalu pretvaraju u pozitivne (katione) i negativne (anione) ione nazivaju se elektroliti. Jedni od najbitnijih za normalno funkcioniranje našeg organizma su natrij (Na+), kalij (K+), magnezij (Mg2+), kalcij (Ca2+). Elektroliti su električki nabijene čestice koje su potrebne za održavanje svih viših oblika života. Njihova je funkcija pravilna izmjena i provođenje električnih signala unutar i izvan stanica. Organizam se opskrbljuje elektrolitima putem hrane i pića. Ravnoteža koncentracije elektrolita u tijelu održava se pravilnom ishranom te zdravim načinom života. Svaki elektrolit ima određenu funkciju u organizmu. Natrij je izvanstanični elektrolit koji je odgovoran za održavanje funkcija živčanog i mišićnog sustava kao i za regulaciju tekućina u tijelu. Zaslužan je i za apsorpciju glukoze, pojedinih vitamina i aminokiselina. U organizam ga unosimo kuhinjskom soli, voćem, povrćem te integralnim žitaricama. Kalij je glavni unutarstanični kation neophodan za mišićnu, srčanu i bubrežnu funkciju. Ubrzava detoksikaciju i pomaže u regulaciji acidobazne ravnoteže krvi i urina. Stabilizira krvni tlak, blaži ukočenost zglobova i glavobolju te asistira u razgradnji i iskorištavanju ugljikohidrata. Najviše vrijednosti kalija nalaze se u raznom povrću i voću. Magnezij skrbi o ravnoteži tjelesnih tekućina, funkcionalnosti živaca i mišića. Magnezij održava zdravlje kostiju i zubi, jača imunitet, regulira glukozu u krvi te čuva srce. Priječi pojavu bubrežnih kamenaca, pospješuje probavu, ublažava glavobolju, održava normalnu funkciju gušterače, pomaže u regeneraciji jetre. Veoma dobri izvora magnezija su integralne žitarice, orašasti plodovi, zeleno lisnato povrće, mahunarke, kava, čaj... Kalcij je najzastupljeniji i najvažniji elektrolit u ljudskom organizmu. Važan je za zdravlje kostiju i zubi te za sprječavanje obolijevanja od osteoporoze. Pomaže u očuvanju živaca, mišića i srca. Neophodan je za provođenje živčanih impulsa te za normalno zgrušavanje krvi. Ublažava bolove mišića i zglobova. Bitan je i zbog pozitivnog djelovanja na neke tjelesne hormone i enzime. Najviše ga nalazimo u mlijeku i mliječnim proizvodima. Ima ga i u voću – banane, naranče, suhe smokve, te povrću - špinat, zelje, peršin, kelj, brokula, grahoricama. |