prikaz prve stranice dokumenta Zdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Zdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja
2022. urn:nbn:hr:139:851114
Šujster, Danijel
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Šujster, D. (2022). Zdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:851114

Šujster, Danijel. "Zdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:851114

Šujster, Danijel. "Zdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:851114

Šujster, D. (2022). 'Zdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 11.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:851114

Šujster D. Zdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2022 [pristupljeno 11.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:851114

D. Šujster, "Zdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2022. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:851114

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:851114
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovZdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja
AutorDanijel Šujster
MentorSenka Repovečki (mentor)
Član povjerenstvaSenka Repovečki (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaBiserka Sedić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMelita Rukavina (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2022-09-22, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Sestrinstvo
Sažetak
Koncept raspoloženja se definira kao prodoran i trajan osjećajni ton koji pacijent osjtei iznutra, a utječe na gotovo sve aspekte ponašanja osobe u vanjskom svijetu. Opisuje se kao pozitivno ili negativno i jedna je od osnovnih komponenti u održavanju funkcionalnosti pojedinca. Poremećaji raspoloženja opisuju se kao poremećaji emocija koji uključuju bipolarni poremećaj, ciklotimiju, hipomaniju, veliki depresivni poremećaj, disruptivni poremećaj regulacije raspoloženja, perzistentni... Više depresivni poremećaj i predmenstrualni disforični poremećaj. Prema DSM-5, poremećaji raspoloženja široko su kategorizirani kao bipolarni poremećaji i depresivni poremećaji. Na razvoj poremećaja raspoloženja utječu brojna zdravstvena stana i bolesti, određeni lijekovi i supstance, te genetski, hormonalni, psihosocijalni i neuroimunološki čimbenici. Procjena poremećaja raspoloženja zahtijeva sveobuhvatno i detaljno uzimanje anamneze i procjena stanja pacijenta, te detaljna obiteljska anamneza, s obzirom na genetske čimbenike razvoja poremećaja. Pravovremena dijagnoza i liječenje utječu na smanjenje morbiditeta i mortaliteta, a terapijski tretman ovisi o procjeni sigurnosti i razine funkcioniranja pacijenta. Terapijske metode uključuju farmakoterapiju, psihoterapiju, terapiju stimulacije mozga, te promjene u načinu i stilu života. Poteškoće u liječenju i prognoza ovise o duljini trajanja, vremenu postavljanja i točnosti dijagnoze. Zdravstvena skrb za pacijente s poremećajima raspoloženja je dugoročna, sveobuhvatna i kontinuirana, a kao takva ključna je komponenta za postizanje željene razine produktivnosti i funkcionalnosti pacijenta, te dobre kvalitete života. Intervencije medicinske sestre kod osoba s poremećajima raspoloženja usmjerene su na procjenu prisutnih problema sestrinske njege i sigurnosti, te edukaciju i pružanje podrške oboljelim osobama i članovima njihove obitelji. Postizanje kvalitetne i učinkovite zdravstvene skrbi zahtjeva stvaranje odnosa temeljenog na povjerenju i profesionalnosti, te poticanju pacijenta na donošenje odluka i suradnju tijekom cjelokupnog procesa skrbi. Depresija i bipolarni poremećaj raspoloženja, kao dvije široke kategorije mentalnih poremećaja zahtijevaju provođenje sveobuhvatne i cjelovite zdravstvene njege, te održavanje kontinuiteta na svim razinama skrbi, što ističe važnost komunikacije medicinskih sestara koje sudjeluju u zbrinjavanju pacijenata s poremećajima raspoloženja. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:851114
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-09-23 08:53:04
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.