prikaz prve stranice dokumenta Fiziologija krvožilnog sustava
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Fiziologija krvožilnog sustava
2022. urn:nbn:hr:139:282970
Peremin, Andrej
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Peremin, A. (2022). Fiziologija krvožilnog sustava (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:282970

Peremin, Andrej. "Fiziologija krvožilnog sustava." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:282970

Peremin, Andrej. "Fiziologija krvožilnog sustava." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:282970

Peremin, A. (2022). 'Fiziologija krvožilnog sustava', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 01.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:282970

Peremin A. Fiziologija krvožilnog sustava [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2022 [pristupljeno 01.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:282970

A. Peremin, "Fiziologija krvožilnog sustava", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2022. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:282970

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:282970
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovFiziologija krvožilnog sustava
AutorAndrej Peremin
MentorAna Kovšca Janjatović (mentor)
Član povjerenstvaAna Kovšca Janjatović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaIvna Kocijan (član povjerenstva)
Član povjerenstvaDejan Blažević (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2022-09-12, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Temeljne medicinske znanosti
Fiziologija čovjeka
Sažetak
Krvožilni sustav čovjeka je zatvoreni sustav kojim protječe krv koja prenosi kisik, hranjive tvari i hormone do tkiva i stanica, a odvodi ugljikov dioksid i produkte izmjene tvari. Krvožilni sustav se dijeli na plućni sustav i na sistemski sustav. Plućni krvožilni sustav krvlju opskrbljuje desna strana srca, koja dovodi vensku (deoksigeniranu) krv u pluća gdje se ona obogaćuje kisikom, a zatim se kao arterijska (oksigenirana) krv vraća nazad u lijevu stranu srca. Lijeva strana srca... Više potiskuje krv u sistemski krvožilni sustav koji čitavo tijelo opskrbljuje arterijskom krvlju bogatom kisikom. Nakon što je tijelo iskoristilo kisik, venska se krv vraća nazad u desnu stranu srca. Krv je tekuće vezivno tkivo koje neprestano kruži tijelom te omogućuje komunikaciju između udaljenih tkiva. Kontinuirani protok omogućuje održavanje prilično konstantnog okruženja za tjelesne stanice što je neophodno kako bi one mogle normalno obavljati svoje funkcije. Volumen krvi i koncentracija pojedinih sastojaka održava se unutar uskih granica normalnih vrijednosti različitim homeostatskim mehanizmima. Srce djeluje poput crpke koja stvarajući gradijent tlaka potiskuje krv kroz krvožilni sustav. Krvne stanice, plazmatske bjelančevine i brojne druge tvari u sastavu krvi obavljaju različite fiziološke funkcije u tijelu kao što su prijenos kisika iz pluća do tkiva te prijenos ugljikovog dioksida nastalog u staničnom metabolizmu do pluća, prijenos hormona, vitamina i mineralnih tvari, izlučivanje štetnih tvari, reguliranje količine vode u tijelu, održavanje tjelesne temperature, obrana tijela od virusa i bakterija, sprečavanje iskrvarenja, a krv omogućuje i regulaciju acido-bazne ravnoteže. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u razvijenim zemljama svijeta, a u onim manje razvijenim smrtnost je u porastu. Čimbenici rizika koji vode do nastanka kardiovaskularnih bolesti dijele se u dvije skupine. Dob, spol i nasljeđe su skupina čimbenika na koje ne možemo utjecati, a u skupinu čimbenika na koje možemo utjecati pripadaju: masnoće u krvi, povišen tlak, prekomjerna tjelesna težina, sjedilački način života, psihosocijalan stres. Pojava više čimbenika rizika zajedno dovodi do umnažanja rizičnog djelovanja u pojavi bolesti, a ne do zbrajanja. Velika smrtnost od kardiovaskularnih bolesti ukazuje na slabu detekciju i kontrolu navedenih čimbenika. Najčešće loše životne navike koje dovode do ovih čimbenika su pušenje, konzumiranje alkohola, unos većih količina brze hrane i sjedilački način života. Tjelesna aktivnost i vježbanje omogućuje smanjenje prekomjerne tjelesne masti i istovremeno očuvanje, pa i povećanje mišićne mase te smanjenje pojavnosti rizičnih čimbenika za razvoj srčano-žilnih bolesti. Redovita tjelesna aktivnost dokazano utječe na povećanje koncentracije HDLkolesterola, a smanjenje koncentracije ukupnog kolesterola i koncentracije triglicerida. Tjelesno vježbanje dominantno treba biti usmjereno aerobnom opterećenju srčano-žilnog sustava. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:282970
Studijski programNaziv: Fizioterapija
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizioterapije (bacc. physioth.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-09-13 11:04:43
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.