prikaz prve stranice dokumenta Fiziologija krvožilnog sustava
Access restricted to students and staff of home institution
undergraduate thesis
Fiziologija krvožilnog sustava
2022. urn:nbn:hr:139:282970
Peremin, Andrej
University of Applied Health Sciences

Cite this document

Peremin, A. (2022). Fiziologija krvožilnog sustava (Undergraduate thesis). Zagreb: University of Applied Health Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:282970

Peremin, Andrej. "Fiziologija krvožilnog sustava." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:282970

Peremin, Andrej. "Fiziologija krvožilnog sustava." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:282970

Peremin, A. (2022). 'Fiziologija krvožilnog sustava', Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, accessed 04 April 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:282970

Peremin A. Fiziologija krvožilnog sustava [Undergraduate thesis]. Zagreb: University of Applied Health Sciences; 2022 [cited 2025 April 04] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:282970

A. Peremin, "Fiziologija krvožilnog sustava", Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, Zagreb, 2022. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:282970

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleFiziologija krvožilnog sustava
AuthorAndrej Peremin
MentorAna Kovšca Janjatović (mentor)
Committee memberAna Kovšca Janjatović (predsjednik povjerenstva)
Committee memberIvna Kocijan (član povjerenstva)
Committee memberDejan Blažević (član povjerenstva)
GranterUniversity of Applied Health Sciences
Zagreb
Defense date and country2022-09-12, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOMEDICINE AND HEALTHCARE
Basic Medical Sciences
Human Physiology
Abstract
Krvožilni sustav čovjeka je zatvoreni sustav kojim protječe krv koja prenosi kisik, hranjive tvari i hormone do tkiva i stanica, a odvodi ugljikov dioksid i produkte izmjene tvari. Krvožilni sustav se dijeli na plućni sustav i na sistemski sustav. Plućni krvožilni sustav krvlju opskrbljuje desna strana srca, koja dovodi vensku (deoksigeniranu) krv u pluća gdje se ona obogaćuje kisikom, a zatim se kao arterijska (oksigenirana) krv vraća nazad u lijevu stranu srca. Lijeva strana srca... More potiskuje krv u sistemski krvožilni sustav koji čitavo tijelo opskrbljuje arterijskom krvlju bogatom kisikom. Nakon što je tijelo iskoristilo kisik, venska se krv vraća nazad u desnu stranu srca. Krv je tekuće vezivno tkivo koje neprestano kruži tijelom te omogućuje komunikaciju između udaljenih tkiva. Kontinuirani protok omogućuje održavanje prilično konstantnog okruženja za tjelesne stanice što je neophodno kako bi one mogle normalno obavljati svoje funkcije. Volumen krvi i koncentracija pojedinih sastojaka održava se unutar uskih granica normalnih vrijednosti različitim homeostatskim mehanizmima. Srce djeluje poput crpke koja stvarajući gradijent tlaka potiskuje krv kroz krvožilni sustav. Krvne stanice, plazmatske bjelančevine i brojne druge tvari u sastavu krvi obavljaju različite fiziološke funkcije u tijelu kao što su prijenos kisika iz pluća do tkiva te prijenos ugljikovog dioksida nastalog u staničnom metabolizmu do pluća, prijenos hormona, vitamina i mineralnih tvari, izlučivanje štetnih tvari, reguliranje količine vode u tijelu, održavanje tjelesne temperature, obrana tijela od virusa i bakterija, sprečavanje iskrvarenja, a krv omogućuje i regulaciju acido-bazne ravnoteže. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u razvijenim zemljama svijeta, a u onim manje razvijenim smrtnost je u porastu. Čimbenici rizika koji vode do nastanka kardiovaskularnih bolesti dijele se u dvije skupine. Dob, spol i nasljeđe su skupina čimbenika na koje ne možemo utjecati, a u skupinu čimbenika na koje možemo utjecati pripadaju: masnoće u krvi, povišen tlak, prekomjerna tjelesna težina, sjedilački način života, psihosocijalan stres. Pojava više čimbenika rizika zajedno dovodi do umnažanja rizičnog djelovanja u pojavi bolesti, a ne do zbrajanja. Velika smrtnost od kardiovaskularnih bolesti ukazuje na slabu detekciju i kontrolu navedenih čimbenika. Najčešće loše životne navike koje dovode do ovih čimbenika su pušenje, konzumiranje alkohola, unos većih količina brze hrane i sjedilački način života. Tjelesna aktivnost i vježbanje omogućuje smanjenje prekomjerne tjelesne masti i istovremeno očuvanje, pa i povećanje mišićne mase te smanjenje pojavnosti rizičnih čimbenika za razvoj srčano-žilnih bolesti. Redovita tjelesna aktivnost dokazano utječe na povećanje koncentracije HDLkolesterola, a smanjenje koncentracije ukupnog kolesterola i koncentracije triglicerida. Tjelesno vježbanje dominantno treba biti usmjereno aerobnom opterećenju srčano-žilnog sustava. Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:139:282970
Study programmeTitle: Physiotherapy
Study programme type: professional
Study level: undergraduate
Academic / professional title: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizioterapije (stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizioterapije)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2022-09-13 11:04:43
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.