prikaz prve stranice dokumenta Sestrinske intervencije kod osobe koja boluje od depresije
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Sestrinske intervencije kod osobe koja boluje od depresije
2020. urn:nbn:hr:139:936171
Jazvo, Ivana
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Jazvo, I. (2020). Sestrinske intervencije kod osobe koja boluje od depresije (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:936171

Jazvo, Ivana. "Sestrinske intervencije kod osobe koja boluje od depresije." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:936171

Jazvo, Ivana. "Sestrinske intervencije kod osobe koja boluje od depresije." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:936171

Jazvo, I. (2020). 'Sestrinske intervencije kod osobe koja boluje od depresije', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 03.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:936171

Jazvo I. Sestrinske intervencije kod osobe koja boluje od depresije [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2020 [pristupljeno 03.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:936171

I. Jazvo, "Sestrinske intervencije kod osobe koja boluje od depresije", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:936171

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:936171
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovSestrinske intervencije kod osobe koja boluje od depresije
AutorIvana Jazvo
MentorSenka Repovečki (mentor)
Član povjerenstvaSenka Repovečki (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaBiserka Sedić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaBoris Ilić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2020-07-15, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Sestrinstvo
Sažetak
Depresija je najčešća od svih afektivnih poremećaja; može varirati od vrlo blagog stanja, koje graniči s normalnošću, do teške (psihotične) depresije u pratnji halucinacija i zabluda. Karakterizira ju ekstremno tužno raspoloženje koje traje najmanje dva tjedna. Osoba se također osjeća razdražljivo, besciljno, ima mnogo manje energije, gubi interes za stvari koje u kojima je ranije uživala, vidi život na negativan način i osjeća se kao da joj nema pomoći. Unatoč tome depresivni pacijenti mogu se... Više osjećati bolje ukoliko se pravodobno liječe. Međutim, većina depresivnih ljudi zadržava emocije za sebe, jer to nije prihvatljivo u općenito pozitivnom okruženju. Depresija tada može ostati neotkrivena i nedijagnosticirana što može dovesti do ozbiljnijeg poremećaja. Depresija je glavni uzrok invalidnosti i preuranjene smrti u svijetu. Depresija pogađa preko 120 milijuna ljudi u cijelom svijetu. Može ometati radnu sposobnost, otežavati odnose i uništavati kvalitetu života. U teškim slučajevima dovodi do samoubojstva, uzrokujući 850.000 smrti godišnje. Ponekad postoji okidač za depresiju. To su najčešće događaji koji mijenjaju život npr. gubitak posla i smanjenje financija, razvod braka, smrt bližnjeg, rođenje djeteta i drugi. Ljudi s obiteljskom anamnezom depresije imaju veću vjerojatnost da će je i sami doživjeti. Usprkos tome neki pacijenti obolijevaju od depresije bez očitih razloga. Liječenje depresije može uključivati kombinaciju promjene životnog stila,psihoterapije i farmakoterapije. Oblik liječenja temelji se na težini kliničke slike odnosno na to ima li pacijent blagu, umjerenu ili tešku depresiju. Kod blage depresiju, najčešće se ne počinje sa medikamentoznom terapijom nego se nadzire pacijentov napredak. Pacijentu se predlažu promjene načinu života, kao što su vježbanje i grupe za samopomoć. Psihoterapija često se koristi za blagu depresiju koja se ne poboljšava, ili umjerenu depresiju. Ponekad se propisuju i antidepresivi.Za umjerenu do tešku depresiju često se preporučuje kombinacija psihoterapije i antidepresiva. Psihoterapija može biti usmjerena na pojedinca, grupe ili obitelji. Sa složenijim i kroničnim oblicima depresije, najefikasnija je kombinacija farmakoterapije i psihoterapije. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:936171
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-01-20 12:17:35
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.