prikaz prve stranice dokumenta Sestrinske intervencije kod osobe koja boluje od depresije
Access restricted to students and staff of home institution
undergraduate thesis
Sestrinske intervencije kod osobe koja boluje od depresije
2020. urn:nbn:hr:139:936171
Jazvo, Ivana
University of Applied Health Sciences

Cite this document

Jazvo, I. (2020). Sestrinske intervencije kod osobe koja boluje od depresije (Undergraduate thesis). Zagreb: University of Applied Health Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:936171

Jazvo, Ivana. "Sestrinske intervencije kod osobe koja boluje od depresije." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:936171

Jazvo, Ivana. "Sestrinske intervencije kod osobe koja boluje od depresije." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:936171

Jazvo, I. (2020). 'Sestrinske intervencije kod osobe koja boluje od depresije', Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, accessed 06 April 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:936171

Jazvo I. Sestrinske intervencije kod osobe koja boluje od depresije [Undergraduate thesis]. Zagreb: University of Applied Health Sciences; 2020 [cited 2025 April 06] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:936171

I. Jazvo, "Sestrinske intervencije kod osobe koja boluje od depresije", Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, Zagreb, 2020. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:936171

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleSestrinske intervencije kod osobe koja boluje od depresije
AuthorIvana Jazvo
MentorSenka Repovečki (mentor)
Committee memberSenka Repovečki (predsjednik povjerenstva)
Committee memberBiserka Sedić (član povjerenstva)
Committee memberBoris Ilić (član povjerenstva)
GranterUniversity of Applied Health Sciences
Zagreb
Defense date and country2020-07-15, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOMEDICINE AND HEALTHCARE
Clinical Medical Sciences
Nursing
Abstract
Depresija je najčešća od svih afektivnih poremećaja; može varirati od vrlo blagog stanja, koje graniči s normalnošću, do teške (psihotične) depresije u pratnji halucinacija i zabluda. Karakterizira ju ekstremno tužno raspoloženje koje traje najmanje dva tjedna. Osoba se također osjeća razdražljivo, besciljno, ima mnogo manje energije, gubi interes za stvari koje u kojima je ranije uživala, vidi život na negativan način i osjeća se kao da joj nema pomoći. Unatoč tome depresivni pacijenti mogu se... More osjećati bolje ukoliko se pravodobno liječe. Međutim, većina depresivnih ljudi zadržava emocije za sebe, jer to nije prihvatljivo u općenito pozitivnom okruženju. Depresija tada može ostati neotkrivena i nedijagnosticirana što može dovesti do ozbiljnijeg poremećaja. Depresija je glavni uzrok invalidnosti i preuranjene smrti u svijetu. Depresija pogađa preko 120 milijuna ljudi u cijelom svijetu. Može ometati radnu sposobnost, otežavati odnose i uništavati kvalitetu života. U teškim slučajevima dovodi do samoubojstva, uzrokujući 850.000 smrti godišnje. Ponekad postoji okidač za depresiju. To su najčešće događaji koji mijenjaju život npr. gubitak posla i smanjenje financija, razvod braka, smrt bližnjeg, rođenje djeteta i drugi. Ljudi s obiteljskom anamnezom depresije imaju veću vjerojatnost da će je i sami doživjeti. Usprkos tome neki pacijenti obolijevaju od depresije bez očitih razloga. Liječenje depresije može uključivati kombinaciju promjene životnog stila,psihoterapije i farmakoterapije. Oblik liječenja temelji se na težini kliničke slike odnosno na to ima li pacijent blagu, umjerenu ili tešku depresiju. Kod blage depresiju, najčešće se ne počinje sa medikamentoznom terapijom nego se nadzire pacijentov napredak. Pacijentu se predlažu promjene načinu života, kao što su vježbanje i grupe za samopomoć. Psihoterapija često se koristi za blagu depresiju koja se ne poboljšava, ili umjerenu depresiju. Ponekad se propisuju i antidepresivi.Za umjerenu do tešku depresiju često se preporučuje kombinacija psihoterapije i antidepresiva. Psihoterapija može biti usmjerena na pojedinca, grupe ili obitelji. Sa složenijim i kroničnim oblicima depresije, najefikasnija je kombinacija farmakoterapije i psihoterapije. Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:139:936171
Study programmeTitle: Nursing
Study programme type: professional
Study level: undergraduate
Academic / professional title: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2021-01-20 12:17:35
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.