prikaz prve stranice dokumenta Rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti
2019. urn:nbn:hr:139:677735
Joka, Tihomir
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Joka, T. (2019). Rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:677735

Joka, Tihomir. "Rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:677735

Joka, Tihomir. "Rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:677735

Joka, T. (2019). 'Rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 02.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:677735

Joka T. Rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2019 [pristupljeno 02.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:677735

T. Joka, "Rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:677735

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:677735
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovRizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti
AutorTihomir Joka
MentorMara Županić (mentor)
Član povjerenstvaMara Županić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaŠtefanija Ozimec Vulinec (član povjerenstva)
Član povjerenstvaSuza Valenčak (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2019-09-27, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Sestrinstvo
Sažetak
Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila. One su vodeći uzročnici smrti kako u svijetu, tako i u Republici Hrvatskoj. U ovome radu posvetiti ćemo se nastanku tih bolesti te njihovim rizičnim čimbenicima. Govoriti ćemo o glavnom te jednom od najučestalijih uzročnika a to je arterijska hipertenzija ili visoki krvni tlak, te drugim čimbenicima kao što su pušenje, povišene masnoće u krvi, pretilost, nedovoljna tjelesna aktivnost, dijabetes, te prekomjernoj konzumaciji alkohola. Isto... Više tako govoriti ćemo o posljedicama užurbanog načina života koji itekako doprinosi nastanku kardiovaskularnih bolesti. Arterijska hipertenzija je vodeći čimbenik za nastanak kardiovaskularnih bolesti, a ona se može vrlo rano uočiti i liječiti, kada bi se ljudi pravovremeno kontrolirali te odlazili na redovite kontrole. Isto tako čimbenik na koji nažalost ne možemo utjecati je naslijeđe, npr. od roditelja, braća, sestara, te dob oboljelih. U ovome radu ćemo obraditi čimbenike na koje možemo utjecati, te ćemo spomenuti i one na koje ne možemo utjecati Ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti su vodeći uzročnici mortaliteta i one su uzročnici 50,26% svih uzroka smrti. Muškarci su podložniji obolijevanju od kardiovaskularnih bolesti nego žene ali samo do 50-te godine života, te se nakon toga povećava rizik obolijevanja žena . Razlog tome je protektivna uloga i zaštita hormona, dok žene ne uđu u doba menopauze. Istraživanja su pokazala da mediteranske zemlje imaju značajno manju stopu obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti nego zemlje kontinentalne Europe, a razlog tome leži u informaciji o zdravijoj prehrani koja je bogata ribom te maslinovim uljem. Tijekom proteklog desetljeća stopa smrtnosti u Europi je smanjena (u svim zemljama zapadne Europe), ali i dalje su kardiovaskularne bolesti vodeći uzroci smrti, te tako su muškarci 40% podložniji smrti, a žene 49%. Kako raste broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, stopa smrtnosti je manja zbog upotrebe lijekova, te napretkom medicine, te modernim kardiovaskularnim intervencijama i odlaskom na rehabilitaciju, značajno se produljio životni vijek populacije. U svijetu povišeni krvni tlak ima od 15 do 37% odraslog stanovništva, te se taj postotak u dobi od 60 godina povećava na čak 50%. Procijenjeno je da čak 30 do 40% odraslih ljudi puši na svijetu, a pušenje je izrazito pogubno za krvožilni sustav. Isto tako važan je podatak da na svijetu ima oko 150 milijuna oboljelih od dijabetesa i približno isti toliki broj ima oštećenu toleranciju glukoze. Moderan i užurban način života doprinosi velikim dozama stresa te sjedilačkom načinu života koji pomažu razvoju kardiovaskularnih bolesti. Naime, užurbani način života dovodi i do konzumacije brze hrane, te i ona uvelike utječe na povećanje masnoća u krvi. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:677735
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-11-15 09:16:06
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.