prikaz prve stranice dokumenta Rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti
Access restricted to students and staff of home institution
undergraduate thesis
Rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti
2019. urn:nbn:hr:139:677735
Joka, Tihomir
University of Applied Health Sciences

Cite this document

Joka, T. (2019). Rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti (Undergraduate thesis). Zagreb: University of Applied Health Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:677735

Joka, Tihomir. "Rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:677735

Joka, Tihomir. "Rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:677735

Joka, T. (2019). 'Rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti', Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, accessed 02 April 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:677735

Joka T. Rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti [Undergraduate thesis]. Zagreb: University of Applied Health Sciences; 2019 [cited 2025 April 02] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:677735

T. Joka, "Rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti", Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, Zagreb, 2019. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:677735

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleRizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti
AuthorTihomir Joka
MentorMara Županić (mentor)
Committee memberMara Županić (predsjednik povjerenstva)
Committee memberŠtefanija Ozimec Vulinec (član povjerenstva)
Committee memberSuza Valenčak (član povjerenstva)
GranterUniversity of Applied Health Sciences
Zagreb
Defense date and country2019-09-27, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOMEDICINE AND HEALTHCARE
Clinical Medical Sciences
Nursing
Abstract
Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila. One su vodeći uzročnici smrti kako u svijetu, tako i u Republici Hrvatskoj. U ovome radu posvetiti ćemo se nastanku tih bolesti te njihovim rizičnim čimbenicima. Govoriti ćemo o glavnom te jednom od najučestalijih uzročnika a to je arterijska hipertenzija ili visoki krvni tlak, te drugim čimbenicima kao što su pušenje, povišene masnoće u krvi, pretilost, nedovoljna tjelesna aktivnost, dijabetes, te prekomjernoj konzumaciji alkohola. Isto... More tako govoriti ćemo o posljedicama užurbanog načina života koji itekako doprinosi nastanku kardiovaskularnih bolesti. Arterijska hipertenzija je vodeći čimbenik za nastanak kardiovaskularnih bolesti, a ona se može vrlo rano uočiti i liječiti, kada bi se ljudi pravovremeno kontrolirali te odlazili na redovite kontrole. Isto tako čimbenik na koji nažalost ne možemo utjecati je naslijeđe, npr. od roditelja, braća, sestara, te dob oboljelih. U ovome radu ćemo obraditi čimbenike na koje možemo utjecati, te ćemo spomenuti i one na koje ne možemo utjecati Ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti su vodeći uzročnici mortaliteta i one su uzročnici 50,26% svih uzroka smrti. Muškarci su podložniji obolijevanju od kardiovaskularnih bolesti nego žene ali samo do 50-te godine života, te se nakon toga povećava rizik obolijevanja žena . Razlog tome je protektivna uloga i zaštita hormona, dok žene ne uđu u doba menopauze. Istraživanja su pokazala da mediteranske zemlje imaju značajno manju stopu obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti nego zemlje kontinentalne Europe, a razlog tome leži u informaciji o zdravijoj prehrani koja je bogata ribom te maslinovim uljem. Tijekom proteklog desetljeća stopa smrtnosti u Europi je smanjena (u svim zemljama zapadne Europe), ali i dalje su kardiovaskularne bolesti vodeći uzroci smrti, te tako su muškarci 40% podložniji smrti, a žene 49%. Kako raste broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, stopa smrtnosti je manja zbog upotrebe lijekova, te napretkom medicine, te modernim kardiovaskularnim intervencijama i odlaskom na rehabilitaciju, značajno se produljio životni vijek populacije. U svijetu povišeni krvni tlak ima od 15 do 37% odraslog stanovništva, te se taj postotak u dobi od 60 godina povećava na čak 50%. Procijenjeno je da čak 30 do 40% odraslih ljudi puši na svijetu, a pušenje je izrazito pogubno za krvožilni sustav. Isto tako važan je podatak da na svijetu ima oko 150 milijuna oboljelih od dijabetesa i približno isti toliki broj ima oštećenu toleranciju glukoze. Moderan i užurban način života doprinosi velikim dozama stresa te sjedilačkom načinu života koji pomažu razvoju kardiovaskularnih bolesti. Naime, užurbani način života dovodi i do konzumacije brze hrane, te i ona uvelike utječe na povećanje masnoća u krvi. Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:139:677735
Study programmeTitle: Nursing
Study programme type: professional
Study level: undergraduate
Academic / professional title: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2019-11-15 09:16:06
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.