Alergija se može ukratko opisati kao neumjeren i nepovoljan imunosni odgovor organizma na neki imunosni podražaj kao posljedica dodira s nekim antigenom tj.alergenom. Europsko zakonodavstvo definira 14 nutritivnih alergena koji su najznačajniji uzročnici alergija i nealergijskih preosjetljivosti, a centralnu ulogu ima Uredba EU br. 1169/2011. Naročito je osjetljivo prezentiranje prisutnosti alergena u pakiranoj hrani na deklaraciji proizvoda čiji sastav može, osim namjerno dodanih sastojaka koji imaju alergena svojstva, sadržavati i nenamjerno prisutne alergene. Obzirom da je to ključan podatak za osobe s alergijama na pojedine namirnice te osobe sa intolerancijom, smatra se jednim od većih problema poštenog informiranja potrošača o hrani. U ovom radu prikazana je zakonska legislativa i označavanje alergena, te pogodnom analitičkom metodom (ELISA tehnika) ispitan veći broj originalno pakiranih uzoraka hrane, nekoliko ispiraka iz prehrambene industrije, te tri uzorka meda, u kojima se ciljano određivala eventualna prisutnost mliječnih proteina. Rezultati analiza provedenih na 44 prehrambena proizvoda kroz 76 ispitivanja alergena pokazuju kako je većina uzoraka sukladno propisima. U dva uzorka pronađena je nesukladnost obzirom na detektiranu količinu alergena badema koji nisu bili deklarirani. Rezultati uzoraka prehrambenih industrija (ispiraka, briseva strojeva) pokazuju osviještenost i kvalitetno upravljanje alergenima. Od tri ispitivana uzorka meda, u jednom su uzorku detektirani tragovi alergena mlijeka (kazeina, laktoalbumina i laktoze) iznad granice osjetljivosti metode. Osim provedenih analiza, čitav rad prati i tematika označavanja iz predostrožnosti (PAL) te stanje na tržištu obzirom na učestalost korištenja takvih oznaka na deklaracijama proizvoda.