Mikrobiota, drugi naziv za našu crijevnu mikrofloru, je vrlo složen ekosustav koji se sastoji od različitih sojeva anaerobnih bakterija prisutnih u velikim koncentracijama. Osim korisnih bakterija koje su ondje normalni stanovnici, u probavni sustav mogu na različite načine dospjeti i patogene bakterije koje su nepoželjne jer su definirane kao uzročnici različitih bolesti i infekcija ljudskog organizma. U tom slučaju dolazi do poremećaja ravnoteže unutar samog probavnog sustava. Pravilno funkcioniranje mikroflore važno je pri sazrijevanju imunološkog sustava, za razvoj normalne crijevne morfologije, održavanje kroničnog i imunološki posredovanog upalnog odgovora, održavanje funkcije crijevne sluznice, te obranu od alergena i raznih patogenih mikroorganizama. Upravo zbog te njene multifunkcionalnosti, važno je održavati ju kako bismo sačuvali naposljetku i cjelokupno zdravlje organizma. To možemo postići dodavanjem probiotika koji imaju vrlo povoljne učinke na mikrofloru ako se primjenjuju u adekvatnim količinama. Oni djeluju tako da uspostavljaju ravnotežu između „dobrih“ i „loših“ bakterija u našem organizmu u slučaju poremećaja mikroflore. Stalnom nadogradnjom i poboljšavanjem njihovih svojstava, danas ih pronalazimo u raznim oblicima i koristimo u razne svrhe. Korištenje probiotika se pokazalo korisnim kod nadutosti, kolika, proljeva i zatvora, no isto tako i u sprječavanju nastanka infekcija, alergija i dermatitisa, ali i u poboljšanju probave i iskoristivosti hrane. Probiotičke vrste djeluju tako da inhibiraju stvaranje toksičnih supstanci i rast manje poželjnih vrsta natječući se s njima za prostor i hranu. Probiotici ne mogu izravno zamijeniti uništenu prirodnu floru, ali mogu pomoći organizmu privremeno obavljajući iste funkcije kao prirodna flora, dajući joj tako dovoljno vremena da se oporavi.