Označavanje, reklamiranje i prezentiranje hrane najvažniji su oblici komunikacije subjekta u poslovanju s hranom (proizvođača, trgovca, ugostitelja i svakog drugog subjekta u poslovanju s hranom koji na tržište stavlja hranu) s potrošačem te je jedno od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih uz hranu. Označavanje, reklamiranje i prezentiranje, odnosno informiranje potrošača o hrani, mora biti takvo da ne obmanjuje krajnjeg potrošača osobito glede sastava, količine, trajnosti, podrijetla, postupka proizvodnje, karakteristika hrane, prirode, identiteta i svojstava hrane. Odgovornost za označavanje, reklamiranje i prezentiranje zapakirane ili pretpakirane hrane ima proizvođač ili onaj koji hranu pakira ili stavlja na tržište, a koji ima sjedište u Europskoj uniji. Na označavanje meda i ostalih pčelinjih proizvoda primjenjuju se Pravilnik o medu NN 53/2015; 47/2017, Pravilnik o kakvoći uniflornog meda NN 122/2009; 141/2013, te Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskoga parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani te dodatno na ostale pčelinje proizvode (matična mliječ, propolis, vosak, pelud i pčeliniji otrov) se primjenjuju Pravilnik o dodacima prehrani NN 126/2013 i Pravilnik o hrani obogaćenoj nutrijentima (dodavanje vitamina, minerala i drugih tvari hrani) NN 112/2011. Cilj propisa o informacijama o hrani jest u Uniji postići slobodan protok hrane koja se zakonito proizvodi i stavlja na tržište, vodeći, prema potrebi, računa o zaštiti legitimnih interesa proizvođača te poticati promocija kvalitetnih proizvoda. Informacije o hrani moraju biti točne, lako razumljive za potrošača i lako uočljive u vidnome polju. Ovim istraživanjem opisana su pravila označavanja meda i ostalih pčelinjih proizvoda s određenim posebnostima. U radu je prikazan niz pozitivnih, ali i negativnih primjera iz tržišne prakse, uz jasne smjernice za pravilno označavanje.