Paginacija
-
-
Zdravstvena njega bolesnika sa srčanom dekompenzacijom
-
Erika Tarandek Dekompenzacija srca, poznata kao srčana insuficijencija, predstavlja stanje u
kojem srce nije u mogućnosti normalno pumpati krv, što posljedično izaziva manjak
kisika i hranjivih tvari u tkivima i organima. Bolest može biti akutna i kronična. Postoji
mnogo uzroka bolesti od kojih se nekolicina može kontrolirati, dok su drugi genetičke
prirode. Potrebno je redovito pratiti laboratorijske testove te dijagnostičke postupke
poput elektrokardiografije te ehokardiografije. Temelj...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika sa stomom
-
Matko Raguž Stoma je riječ grčkog podrijetla, označava kirurški napravljen otvor koji izvodi unutarnji šuplji organ na kožu. U kirurgiji najčešći primjeri izvedenih stoma su ileostome i kolostome. Operacija postavljanja stome kao i indikacije koje do nje dovode, predstavljaju za bolesnika stresni događaj. Postavljanje stome kod osobe mijenja dosadašnji život i navike, djeluje na fizičke promjene te utječe na aspekte života poput psihološkog i seksualnog zdravlja. Upravo su to razlozi...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika sa subarahnoidalnim hematomom
-
Zvonimir Rončević Mortalitet i morbiditet bolesnika sa subarahnoidalnom hemoragijom je vrlo visok. Klinički znakovi tijekom subarahnoidalne hemoragije nastupaju naglo. Najčešći simptom je jaka i iznenadna glavobolja. Stanje svijesti se može mijenjati od somnolencije do kome. Znakovi koji upućuju na subarahnoidalnu hemoragiju su zakočena šija, velika osjetljivost na zvuk i svijetlo. Dijagnoza počinje fizikalnim pregledom. Promatraju se neurološki ispadi: pareza mišića očiju, pareza ekstremiteta i...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika sa subarahnoidalnim krvarenjem (SAH)
-
Matea Pranjić Prema Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji, moždani udar je klinički sindrom definiran kao naglo nastali žarišni ili, rjeđe globalni neurološki deficit koji traje dulje od 24 sata ili dovodi do smrti, a može se objasniti samo cerebrovaskularnim poremećajem. Zahtijeva brzu dijagnostičku obradu, ciljano liječenje i adekvatnu njegu i skrb. Subarahnoidalno krvarenje – SAH jedan je od oblika moždanog udara, označava prisustvo krvi u subarahnoidalnom prostoru. Učestalog...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika sa supraventrikulskom tahikardijom
-
Petar Matasić SAŽETAK Supraventrikulska tahikardija (SVT) je vrsta nepravilnog srčanog ritma koji nastaje iznad ventrikula. Karakterizira ga ubrzan rad srca, obično veći od 100 otkucaja u minuti. Zdravstvena njega bolesnika sa SVT zahtijeva sveobuhvatno razumijevanje stanja, vještine procjene i odgovarajuće intervencije. Cilj ovog završnog rada jest prikazati zdravstvenu njegu koja se pruža bolesnicima s dijagnozom SVT, što uključuje procjenu vitalnih znakova, korištenje dijagnostičkih...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika sa teškom kraniocerebralnom ozljedom
-
Zdravka Haić Kraniocerebralne ozljede predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem diljem svijeta neovisno o stupnju razvijenosti. Vodeći su uzrok smrti, a njihove posljedice ne pogađaju samo pojedinca, njegovu obitelj već imaju utjecaj društvo u cjelini. Liječenje bolesnika s teškim kraniocerebralnim ozljedama izrazito je kompleksno i zahtjevno i iziskuje specifična znanja. Oporavak i rehabilitacija su dugotrajni i vrlo često neizvjesni što dodatno opterećuje sustav zdravstva u cjelini....
-
-
Zdravstvena njega bolesnika sa teškom zatvorenom kraniocerebralnom ozljedom
-
Mateja Klasić Kraniocerebralne ozljede podrazumijevaju traume glave, pri čemu vanjske ozljede glave ne moraju biti u korelaciji s ozljedama mozga, moždanih ovojnica, kranijskih živaca ili krvnih žila. Nastaju kao posljedica djelovanja izravne ili neizravne sile, a ovisno o očuvanosti kože i sluznice dijele se na otvorene i zatvorene. U zatvorene kraniocerebralne ozljede spada potres mozga, frakture lubanje, kontuzije te intrakranijalna krvarenja (epiduralno, subduralno i intracerebralno). Liječenje...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika sa teškom zatvorenom kraniocerebralnom ozljedom
-
Mateja Marenčić Ozljede glave posljedice su djelovanja mehaničke sile, sve su češće prisutne zbog učestalih prometnih nesreća u kojima često dolazi do politrauma. Politrauma označava ozljede nastale na više organskih sustava. Ozljede mozga su u većini slučajeva smrtonosne ili završavaju invalidnošću ozlijeđenog.
Glava se sastoji od kostiju međusobno povezanih šavovima i zglobom; dijelimo ih na one koje se nalaze na bazi lubanje i one koje se nalaze na svodu lubanje. Unutar lubanje mozak...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika sa torakalnom drenažom
-
Mateja Stanković Torakalna drenaža postupak je kojim se uvodi dren u pleuralnu šupljinu u svrhu evakuacije nakupljenog sadržaja (zrak ili tekućine), koji sprječava adekvatnu ekspanziju pluća.Torakalna drenaža je jedan od najčešćih terapijskih postupaka u zbrinjavanju torakokirurških bolesnika. Ovom metodom se pleura prazni i dovodi u fiziološko stanje čime se omogućava reekspanzija pluća.Drenaža može biti aktivna (aspiracijska), pasivna (Bülau drenaža) ili preko Heimlichove valvule. U...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika sa zatajenjem srca
-
Ivana Šimunović Klinički sindrom zatajenje srca (ZS) jedan je od većih problema suvremene kardiologije, ali i medicine općenito. U razvijenim zemljama prevalencija ZS iznosi 1-2%, najčešći je razlog hospitalizacija i najčešći uzrok bolničke smrtnosti. Nastaje kao posljedica drugih kardiovaskularnih bolesti, najčešće koronarne, hipertenzivne i reumatske bolesti srca.
Nadalje, ZS nije samo bolest na kraju kardiovaskularnog kontinuuma već i čimbenik rizika za nastanak nekih drugih bolesti kao...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika sa zatvorenom kraniocerebralnom ozljedom mozga
-
Monika Nenadić Kraniocerebralne ozljede, poznate i kao neurotraume, predstavljaju ozljede glave i
mozga koje mogu rezultirati privremenim ili trajnim oštećenjem funkcija mozga. Glavni uzroci
kraniocerebralnih ozljeda posljedica su djelovanje mehaničke sile zbog prometne nesreće,
padova, sportskih ozljeda i ozljede izazvane vatrenim oružjem. Ozljede mozga su u većini
slučajeva smrtonosne ili završavaju invalidnošću ozlijeđenog. Zbog svoje složenosti i mogućih
dugoročnih posljedica,...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika u kući s akutnim i kroničnim ranama
-
Valentina Košćak Rana je prekid anatomskog i funkcionalnog kontinuiteta tkiva ili organa koje nastaje utjecajem čimbenika kao što su: mehanički čimbenici, termički čimbenici, kemijski čimbenici, biološki čimbenici i kombinirani čimbenici. Prema načinu zacjeljivanja rana, one se dijele na akutne i kronične rane te se razlikuju po načinu liječenja i po postupanju i njezi. Ukoliko rana ne zacijeli unutar 4 do 8 tjedana unatoč uobičajenog, standardiziranog načina postupanja i liječenja,...
Paginacija
