Paginacija

Zdravstvena njega bolesnika s miastenijom gravis
Zdravstvena njega bolesnika s miastenijom gravis
Matko Novak
Miastenija gravis je kronična, progresivna i autoimuna bolest karakterizirana slabošću poprečnoprugastih mišića koju uzrokuju antitijela protiv nikotinskih acetilkolinskih receptora (AChR). Najčešći simptomi su ptoza kapaka, pojava dvoslika, dizartrija, disfonija, disfagija, nazalan glas, slabost mišića udova itd. Dijagnoza bolesti se postavlja na temelju laboratorijskog nalaza (dokazivanje antitijela protic acetilkolina, protiv MuSK-a, i protiv poprečnoprugastih mišića),...
Zdravstvena njega bolesnika s moždanim udarom
Zdravstvena njega bolesnika s moždanim udarom
Sandra Džafo
Moždani udar predstavlja jedan od glavnih uzroka smrti i teške invalidnosti diljem svijeta. U ovom radu ističe se ključna uloga medicinskih sestara u skrbi za pacijente nakon moždanog udara. Posebno se naglašava važnost kontinuiranih procjena vitalnih para metara poput temperature, krvnog tlaka i zasićenosti kisikom, kao i pravodobnog prepoznavanja mogućih komplikacija. Prikazane su moguće komplikacije povezane s moždanim udarom, uključujući motoričke probleme, spastičnost,...
Zdravstvena njega bolesnika s multiplim mijelomom
Zdravstvena njega bolesnika s multiplim mijelomom
Stephany Štefančić
Multipli mijelom/plazmocitom je progresivna zloćudna bolest kod koje dolazi do nekontroliranog stvaranja plazma stanica u koštanoj srži. Očituje se degenerativnim promjenama kostiju, bolovima, anemijom, učestalim infekcijama, hiperkalcijemijom te mogućim zatajenjem bubrega i drugim komplikacijama. Ova bolest se može dijagnosticirati na mnoge načina, poput testovima za probir i postavljanjem dijagnoze, procjenama veličine tumora, prognozom i procjenom oštećenja pojedinih...
Zdravstvena njega bolesnika s multiplim mijelomom
Zdravstvena njega bolesnika s multiplim mijelomom
Anja Benkus
Multipli mijelom i skrb za takve bolesnike pred sestrinstvo stavlja velike izazove. Bolest brzo napreduje i zloćudna je. Počinje nespecifično, sa puno simptoma koji su svojstveni i u drugim bolestima. Dijagnosticira se specifičnim pretragama: vađenjem krvi, punkcijom koštane srži i slikovnim metodama. Uspjeh liječenja ovisi o brojnim faktorima. Najčešća metoda primjene je kemoterapija. Uz nju se primjenjuju i steroidi, bifosfonati, te ciljana protutumorska terapija. U ...
Zdravstvena njega bolesnika s multiplom sklerozom
Zdravstvena njega bolesnika s multiplom sklerozom
Slađana Kunštek
Multipla skleroza je kronična bolest središnjeg živčanog sustava, za koju je značajna upala i skleroza mijelinske ovojnice živčanih vlakana. Radi se o degenerativnom upalnom demijelinizacijskom procesu koji zahvaća središnji živčani sustav. Uzrok je nepoznat, no postoji mišljenje da multipla skleroza spada u skupinu autoimunih bolesti. Predstavlja jednu od najčešćih kroničnih bolesti, prije svega mlađe populacije. Simptomi koji se pojavljuju su fizičke i socijalne naravi....
Zdravstvena njega bolesnika s multiplom sklerozom
Zdravstvena njega bolesnika s multiplom sklerozom
Ivan Milić
Multipla skleroza je demijelinizacijska bolest koja djeluje na živčani sustav, bolesnikove organe te psihološki status bolesnika. Dijagnostika je vrlo kompleksna ta zahtjeva nekoliko različitih pretraga kako bi se uopće potvrdila multipla skleroza. Lijekovi koje primjenjujemo su različiti te djeluju na razne načine i pomoću različitih mehanizama. Sestrinske dijagnoze sukladno ovoj teškoj bolesti su raznolike te zahtjevne na razne načine te je moguće ovisno o težini bolesti...
Zdravstvena njega bolesnika s multiplom sklerozom
Zdravstvena njega bolesnika s multiplom sklerozom
Monika Bartulović
Multipla skleroza je autoimuna bolest kroničnog tijeka. Bolest dovodi do upale i propadanja mijelinske ovojnice te je prenošenje impulsa kroz neurone isprekidano i usporeno. Zbog toga informacije koje iz mozga trebaju stići na cilj dolaze kasno ili uopće ne dolaze. Preko dva milijuna ljudi na svijetu boluje od multiple skleroze. Bolest je promjenjivog tijeka koju karakteriziraju brojni poremećaji. Zbog nepoznatog uzroka, različitih simptoma koji se javljaju kod različitih osoba i...
Zdravstvena njega bolesnika s multiplom sklerozom
Zdravstvena njega bolesnika s multiplom sklerozom
Ivana Milinović
Multipla skleroza spada u autoimune bolesti koja pogađa neurološki sustav, a najveće posljedice koje zbog nje mogu uslijediti jesu otežana mogućnost funkcioniranja u različitim životnim aspektima. Radi se o bolesti koja se najčešće javlja od 20. do 30. godine pa se tako može reći kako ova bolest ima značajan utjecaj i na socioekonomski status pojedinca. Naime, ljudi u tim godinama nastoje privrjediti nešto za sebe, školovati se i započeti samostalni život, no oni koji...
Zdravstvena njega bolesnika s običnom varijabilnom imunodeficijencijom
Zdravstvena njega bolesnika s običnom varijabilnom imunodeficijencijom
Ines Stanić
Obična varijabilna imunodeficijencija (eng. common variable immunodeficiency – CVID) je klinički sindrom karakteriziran značajnim manjkom protutijela svih klasa. Bolesnici sa sindromom CVID najčešće imaju normalan broj B limfocita koji su klonalno različiti, ali fenotipski nezreli. Pripada najčešćoj simptomatskoj imunodeficijenciji u Sjevernoj Americi i Europi sa incidencijom od 1:25 000 do 1:66 000 potvrđenih dijagnoza. Definicija bolesti je fokusirana na kliničke...
Zdravstvena njega bolesnika s opeklinama
Zdravstvena njega bolesnika s opeklinama
Anita Barišić
Opekline su ozljede kože ili drugih tkiva, uzrokovane toplinom, zračenjem, kemikalijama ili strujom. Dijele se prema dubini i postotku zahvaćenosti ukupne površine tijela. Opekline uzrokuju relativno visok broj smrtnih slučajeva te se stoga svrstavaju među javno zdravstvene probleme. Također, uzrokuju tešku fizičku i psihičku patnju kako unesrećenog tako i njegove okoline. Tradicionalni pristupi liječenja koji se očituju u primjeni raznih obloga i danas su prisutni u suvremenom...
Zdravstvena njega bolesnika s opeklinama
Zdravstvena njega bolesnika s opeklinama
Lucia Ilić
Opekline su ozljede nastale izlaganjem visokim temperaturama, kemikalijama, električnoj energiji ili zračenju, te mogu uzrokovati ozbiljne posljedice na koži i dubljim strukturama tijela. Najčešći uzroci opeklina uključuju izlaganje otvorenom plamenu, vrućim tekućinama, kemikalijama i električnoj energiji. Djeca su posebno podložna opeklinama, često izazvanim vrućom vodom ili predmetima. Koža, najveći organ tijela, ima ulogu u zaštiti unutarnjih struktura od vanjskih ...
Zdravstvena njega bolesnika s opeklinama
Zdravstvena njega bolesnika s opeklinama
Marta Furda
U ovom će radu biti prikazane opekline. Bit će prikazana etiologija opeklina, na koji ih način liječimo te uloga medicinske sestre u zbrinjavanju bolesnika s opeklinama. Opeklina je vrsta ozljede kože ili potkožnih tkiva izazvana toplinom, električnom strujom, kemijskim tvarima, trenjem ili radijacijom. Opekline koje zahvaćaju samo površinski dio kože nazivaju se površinskim opeklinama ili opeklinama prvog stupnja. U slučaju da oštećenje prodre u donje slojeve kože, radi...

Paginacija