Paginacija
-
-
Cistična fibroza - nove spoznaje
-
Mihaela Piljek Nekoć neizlječiva i smrtonosna bolest još u ranom djetinjstvu, cistična fibroza (CF) je danas kronična bolest s kojom većina pacijenata preživi do odrasle dobi. Postavljanje rane dijagnoze neonatalnim probirom, primjena lijekova u kliničkoj praksi koji su usmjereni na pojedinačne mutacije u CFTR genu (CFTR modulatori) te multidisciplinarni pristup pacijentu u specijaliziranim CF centrima, dali su izvanredan doprinos liječenju oboljelih od CF te su značajno poboljšali kvalitetu i...
-
-
Cistična fibroza: od nasljeđivanja do liječenja
-
Lara Jareš Tema ovog rada je cistična fibroza, bolest koja je otkrivena tek u prošlom stoljeću, 1938. Bolest je rijetka i pogađa većinski populaciju bijelaca i uzrokuje disfunkciju u provođenju iona kroz CFTR proteinske kanale na epitelu sluznica koji se nalaze posvuda po tijelu, uslijed mutacije u genu koji kodira CFTR proteine. Bolest zahvaća brojne organe tijela od kojih su neki: pluća, gušterača, jetra, znojne žlijezde i crijeva. Dijagnosticiranje bolesti ima puno koraka koji uključuju...
-
-
Citogenetska dijagnostika Downov sindroma
-
Dorja Buić Genetski poremećaj koji među oboljelima varira po svojoj težini te uzrokuje cjeloživotni intelektualni invaliditet i kašnjenje u razvoju naziva se Down sindrom. Razlikujemo tri tipa sindroma Down: klasnični tip pojavljuje se u 95% slučajeva, translokacijski tip pojavljuje se u 4%, dok je učestalost mozaičnog tipa 1%. Sindrom Down moguće je dijagnosticirati kombiniranjem metoda klasične i molekularne citogenetske dijagnostike pri čemu se kao uzorci najčešće koriste periferna...
-
-
Citogenetske metode u prenatalnoj dijagnostici
-
Katarina Bat Promjene genoma koje se događaju na razini kromosoma uključuju poznavanje i razumijevanje građe kromosoma. Svaka ljudska jedinka u svojim stanicama nosi kompletnu genetičku informaciju, dobivenu spajanjem spermija i jajne stanice. U tjelesnim stanicama ljudskog organizma nalazimo diploidan broj kromosoma (2n); 23 para; ukupno 46 kromosoma. Za razliku od tjelesnih stanica, u spolnim stanicama nalazimo haploidan broj kromosoma (n); ukupno 23 kromosoma. Kromosomi su građeni od dvostruke...
-
-
Citologija cerebrospinalne tekućine
-
Almira Husejnagić Cerebrospinalna tekućina (likvor) je bistra, bezbojna izvanstanična tekućina koja
ispunjava središnji kanal kralježnične moždine, subarahnoidalni prostor oko mozga i
kralježnične moždine te moždane komore. Nastaje u stanicama korioidnog spleta aktivnim
lučenjem i filtracijom. U likvor su uronjeni i mozak i kralježnična moždina te samim time likvor
ima ključnu ulogu u održavanju homeostaze izvanstanične tekućine moždanog tkiva. Funkcija
likvora je zaštitna,...
-
-
Citologija difuznog non Hodgkinovog limfoma velikih stanica
-
Klara Biškup Zloćudni tumori limfocitne loze, tj. limfomi, nastaju klonalnim umnažanjem zloćudne limfatične stanice, koja fenotipski sliči «normalnoj» limfatičnoj stanici na određenom stupnju razvoja. Najčešće nastaju u limfnim čvorovima, no mogu se javiti i u ekstralimfatičkim organima ili kao proširena bolest s leukemijskom slikom. Limfomi se dijele u dvije velike skupine prema uzroku rasta na Hodgkinov limfom te non Hodgkinov limfom potom u podskupine prema citomorfološkim...
-
-
Citologija karcinoma pluća ne-malih stanica u bronhoskopskim uzorcima
-
Mandica Rupčić Karcinom pluća značajan je problem, a čak 85% čine karcinomi pluća ne-malih stanica. Podtipovi karcinoma pluća ne-malih stanica su karcinom pločastih stanica, karcinom žljezdanih stanica i karcinom pluća velikih stanica. Dijagnoza se postavljala na osnovu citomorfoloških značajki, najčešće u bronhoskopskim uzorcima. Moderniziranjem bronhoskopije uzimanje uzorka postaje lakše podnošljivo za bolesnika te se ponavljanje može izvoditi više puta bez većih komplikacija. Uzorci...
-
-
Citologija metastaza glave i vrata
-
Mirela Bilanović Metastaza ili metastatska bolest je širenje malignih tumora iz jednog organa ili dijela tijela u drugi koji nije izravno povezan s primarnim tumorom.
Citološki možemo na glavi i vratu najĉešće otkriti metastaze u limfnim ĉvorovima i likvoru, te ponekad u kostima, pa ĉak i u oĉnoj komorici. Vrlo su nam važni anamnestiĉki podatci o primarnom tumoru. Najĉešći metastatski tumori na glavi i vratu su: planocelularni karcinom, limfomi, melanom, ponekad sarkomi, te drugi maligni...
-
-
Citologija neuroendokrinih tumora pluća
-
Ruža Novak - Alić Neuroendokrini tumori pluća obuhvaćaju heterogenu skupinu novotvorevina klasificiranih u četiri tipa tumora različitog stupnja malignosti, a to su tipični karcinoid, atipični karcinoid, neuroendokrini karcinom velikih stanica (eng. LCNEC, large cell neuroendocrine carcinoma) te neuroendokrini karcinom malih stanica (eng. SCLC, small cell neuroendcrine carcinoma). Cilj istraživanja je utvrditi broj bolesnika s dijagnosticiranim određenim tipovima neuroendokrinih tumora (NET) pluća,...
-
-
Citologija pleomorfnog adenoma žlijezda slinovnica
-
Matea Tomas Pleomorfni adenom je najčešći benigni tumor žlijezda slinovnica. Samo ime kaže da je morfologija vrlo raznovrsna i vrlo često promjene su slične i nekim malignim tumorima kao npr. acinusni karcinom, što otežava postavljanje točne citološke dijagnoze kod citologa koji se ne bave tom problematikom. Također, treba biti oprezan u postavljanju citološke dijagnoze pleomorfnog adenoma kada je cistično promijenjen jer se tada mogu u citološkim razmazima naći i pojedinačno razbacane...
-
-
Cjeloživotno obrazovanje u sestrinstvu
-
Ana Piljek Sestrinstvo je danas priznata i autonomna djelatnost u zdravstvenom sustavu.
Gledajući s povijesnog aspekta, razvoj njege bolesnika možemo pratiti od samih
početaka čovječanstva, kroz različite periode razvoja, utjecaja Florence Nightingale
uz koju vežemo začetak sestrinstva kao profesije, pa sve do današnjih dana kada
sestrinstvo ima jasna uporišta temeljena na znanosti i znanstvenim dokazima.
Obrazovni sustav današnjice osposobljava medicinske sestre za razvoj znanja i
...
-
-
Cost-benefit analiza i usporedba kiruških ishoda nakon laparoskopskih i otvorenih apendektomija u KBC-u Zagreb (2005-2012)
-
Ines Elpeza Cilj: Cilj studije bio je usporediti učestalost komplikacija i trajanja hospitalizacije nakon laparoskopskih i otvorenih apedektomija izmjeničnim rezom s ciljem određivanja metode koja rezultira kraćem ukupnom trajanju hospitalizacije na godišnjoj razini.
Metode: U analizu su uključene laparoskopske i otvorene apendektomije u razdoblju 2005. - 2012. Uspoređen je postotak komplikacija, duljina hospitalizacije, trajanje laparoskopskih zahvata, učestalost konverzije u otvoreni zahvat, ...
Paginacija
