Završni radovi | Sveznalica

: Bioetički izazovi u radu medicinskog tehničara koji radi na perfuziji; Petar Malenica
Zahvaljujući velikom napretku u medicini, tehnologiji i znanosti općenito, medicinska etika temeljena na Hipokratovoj zakletvi postala je nedostatna za tumačenje etičkih pitanja. Kao odgovor na taj napredak, nastala je bioetika koju neki teoretičari nazivaju i novom medicinskom etikom. Ona je nastala kao odgovor na razvoj znanosti i tehnologije krajem 19. stoljeća i tijekom 20. stoljeća. Razvoj znanosti i tehnologije je potaknuo interes javnosti na posljedice primjene znanstvenih...

: Bioetički izazovi u sestrinskoj ginekološkoj praksi; Tea Francuz
Zadaća ovog rada je prikazati bioetičke izazove u sestrinskoj ginekološkoj praksi. Stoga smo najprije krenuli od etike općenito da bismo preko nje došli do medicinske etike i bioetike, ali smo i te pojmove, koji se međusobno isprepliću, razgraničili jedan od drugoga. Potom smo prikazali razvojni put bioetike, njezina temeljna načela kao i “sukob načela” te smo iznijeli mišljenja nekih eminentnih etičara koja se odnose na razrješavanje moralnog sukoba koji je u temelju...

: Bioetički senzibilitet u praksi fizioterapeuta; Petra Mihelić
Bioetika je nastala kao spontani pokret, a s vremenom izrasla u respektabilnu znanstvenu disciplinu koja nastoji otvaranjem etičkih pitanja koja prate znanstvena istraživanja u svim područjima ljudskoga djelovanja, ukazati na brojne etičke dvojbe, potaknuti rasprave o njima i time doprinijeti osvješćivanju problematike koja se dotiče svakoga živog bića, a samo ju čovjek koji ju je i prouzročio može i riješiti. Bioetika je primjena etike u području medicine i zdravstvene...

: Bioetičko vrednovanje kvalitete života kod oboljelih od šećerne bolesti; Mario Vučković
Ovaj se završni rad temelji na naglašavanju onih ljudskih vrijednosti koje su bitne kako bi se u tijeku suočavanja sa šećernom bolesti, ili mnogim drugim bolestima osoba osjećala prihvaćeno i na način da su joj sačuvana ljudska prava i dostojanstvo. U kontekstu bioetičkih načela, odnosno etike u okviru medicinske struke, spominje se važnost profesije i pristupa medicinskih sestara i fizioterapeuta, u teorijskom i u praktičnom smislu. U radu s pacijentima jedan je od najvažnijih...

: Bioinformatički alati u humanoj genetici; Mateja Ivanko
Bioinformatički alati koriste za bolje razumijevanje bioloških podataka sa ciljem boljeg razumijevanja genetskih bolesti, dizajniranja novih lijekova, za individualizirano liječenje itd. Podatke o redoslijedu dušičnih baza u molekulama dobivamo sekvenciranjem koje je kroz godine napredovalo do brzih i prijenosnih metoda. Osnova obrade bioloških podataka poravnanje je sljedova kojim možemo doznati strukturne, funkcionalne i evolucijske veze među promatranim biološkim sljedovima....

: Biokemija i stanična biologija tau proteina; Mateja Dutković
Tau protein je vrsta proteina povezana s mikrotubulima, te se najviše lokalizira u neuronima. Transkripcija tau gena daje transkript od 13 ezgona, od kojih se 3 alternativno spajaju dajući 6 izoformi tau proteina. Tau protein se sastoji od dvije domene, projekcijske domene i domene vezanja mikrotubula, koje se funkcijski razlikuju. Tau protein prolazi kroz mnogo različitih posttranslacijskih modifikacija, koje se događaju na različitim mjestima duž proteina. Posttranslacijske...

: Biokemijska funkcija vitamina; Marija Barbir
Vitamini su esencijalne organske molekule neophodne za normalnu funkciju organizma. Djeluju u malim količinama kao koenzimi, antioksidansi ili imaju hormonsku aktivnost. Ljudski organizam ne sintetizira sve vitamine pa ih moramo unositi hranom. Vitamini se dijele prema topljivosti u dvije skupine: vitamine topljive u vodi (vitamin C i vitamini B skupine – tiamin, riboflavin, niacin, pantotenska kiselina, piridoksin, biotin, folna kiselina i kobalamin) i vitamine topljive u mastima (A, D,...

: Biokemijska i molekularna dijagnostika u reprodukciji; Andrea Špoljarec
Neplodnost je nemogućnost začeća uz redovite, nezaštićene spolne odnose tijekom najmanje 12 mjeseci. Ako za to vrijeme ne dođe do začeća, potrebno je krenuti u obradu neplodnosti. Kod žena iznad 35 godina u obradu se kreće već nakon 6 mjeseci. Učestalost neplodnosti iznosi 10-15%. Uzroci neplodnosti su mnogobrojni, a ponekad ih je teško utvrditi. Da bi došlo do trudnoće, mora se nesmetano odviti niz fizioloških događaja. Najčešći uzroci ženske neplodnosti su poremećaji...

: Biokemijski biljezi demencije; Sara Glavaš
Demencija je progresivni sindrom kojega karakterizira pogoršanje kognitivnih funkcija. Pogoršanje kognitivnih funkcija utječe na sposobnost pamćenja, razmišljanja, orijentacije, razumijevanja, sposobnost učenja te na jezik i prosudbu. Demencija može biti prateći sindrom u neurološkim bolestima, no najčešći oblik demencije jest demencija u Alzheimerovoj bolesti, koja čini otprilike dvije trećine svih slučajeva demencija. Osim Alzheimerove bolesti, postoji nekoliko primarnih...

: Biokemijski biljezi jetrene bolesti; Antonia Žuvela
Jetra je organ u kojemu se hranjive tvari, apsorbirane u probavnoj cijevi, prerađuju i pohranjuju za uporabu u drugim dijelovima tijela. Poslije kože, jetra je najveći organ i najveća žlijezda u organizmu, a jetrena stanica ima i endokrinu i egzokrinu funkciju. Najvažnije funkcije jetre su: metabolizam ugljikohidrata i masti, sinteza i razgradnja bjelančevina, metabolizam i razgradnja ksenobiotika, hormona, bilirubina i amonijaka te stvaranje žuči. Poremećaji funkcije jetre...

: Biokemijski biljezi osteoporoze; Anamarija Šostaric
Metaboličke bolesti kostiju rezultat su djelomičnog razdvajanja ili neravnoteže između resorpcije i formiranja kostiju. Osteoporoza, kao jedna od najčešćih bolesti, karakterizirana je smanjenom koštanom masom i gustoćom, pogoršanjem arhitekture koštanog tkiva te povećanom mogućnosti loma. Osteoporotički prijelomi, koji nastaju na mjestima s većim udjelom spužvaste kosti, posebice vrata bedrene kosti, podlaktice i kralježaka, danas su jedan od najvećih javno-zdravstvenih...

: Biokemijski biljezi ozljede mozga; Marina Štefić
Živčani sustav sastoji se od središnjeg dijela koji čine mozak i kralježnična moždina te perifernog dijela koji čine živci, gangliji, osjetni receptori i glija stanice. Uloga središnjeg živčanog sustava (SŽS) je kontrola nad ostalim organskim sustavima, integracija osjetnih informacija, misaoni procesi i dr. Zbog vitalne važnosti mozak je višestruko anatomski i funkcionalno zaštićen, počevši od lubanje, preko 3 sloja moždanih ovojnica pa sve do likvorske i krvno-moždane...

Paginacija