Završni radovi | Sveznalica

: Zdravstvena njega bolesnika oboljelih od Parkinsonove bolesti; Maja Vukić
Završni rad „Zdravstvena njega bolesnika oboljelih od Parkinsonove bolesti“ govori o skrbi za bolesnike oboljele od ove bolesti. Parkinsonova bolest je kronična, progresivna, neurodegenerativna bolest mozga uzrokovana degeneracijom dopaminergičkih neurona supstancije nigre. Bolest je prvi opisao James Parkinson 1817. godine. Najčešće se pojavljuje u dobi između 40. i 60. godine života. Prevalencija je veća u muškaraca te raste sa životnom dobi. Bolest počinje pojavom simptoma...

: Zdravstvena njega bolesnika oboljelih od akutne leukemije; Ivana Vrca Kuprešak
Akutne leukemije se prema klasifikaciji dijele na akutne limfatične, akutne mijeloične i vlasaste leukemije. S obzirom na akutna stanja bolesti su s dosta velikim letalitetom. Sam tijek bolesti praćen je pojavom niza komplikacija koje otežavaju proces liječenja i skrb, a liječenje se provodi kemoterapijom. Osnova primjene citostatika jest da oni djeluju na molekulu DNA tumora. Budući se tumorske stanice dijele sporije od zdravih, kemoterapija se primjenjuje u ciklusima. Tako je...

: Zdravstvena njega bolesnika oboljelih od akutnih leukemija; Natalija Marković
Leukemija je maligna bolest koštane srži. Manifestira se prekomjernim nakupljanjem nezrelih formi krvnih stanica (blasta). Najčešće se radi o leukocitima, ali se maligna proliferacija može dogoditi i u drugim stanicama koštane srži (trombocitma, eritrocitima, limfocitima). Leukemije se dijele na dvije velike skupine, a to su akutne i kronične leukemije. Akutne počinju naglo, imaju veću smrtnost i progresivan tijek, dok kronične mogu trajati duži niz godina, uz adekvatnu...

: Zdravstvena njega bolesnika oboljelih od akutnih mijeloičnih leukemija; Kristina Barišić
Akutna mijeloična leukemija (AML) je naziv za malignu bolest krvi odnosno koštane srži koju karakterizira nekontrolirano stvaranje krvnih stanica mijeloičnog reda, obično leukocita. AML je rak krvi i koštane srži, spužvastog tkiva unutar kostiju gdje nastaju krvne stanice. Akutnu mijeloičnu leukemiju karakterizira nagli porast nezrelih oblika krvnih stanica, koje se nagomilavaju u koštanoj srži i sprečavaju normalnu proizvodnju zdravih oblika krvnih stanica. Češće se javlja...

: Zdravstvena njega bolesnika oboljelih od bipolarno afektivnog poremećaja; Mia Orešić
SAŽETAK Zdravstvena njega bolesnika oboljelih od bipolarno afektivnog poremećaja ima ključnu ulogu u pružanju podrške, stabilizaciji raspoloženja i poboljšanju kvalitete života. Integrirani pristup koji uključuje farmakoterapiju, psihoterapiju, praćenje stanja i podršku od obitelji od iznimne je važnosti. Redovito praćenje simptoma, pridržavanje terapije i educiranje bolesnika o njihovom poremećaju pomaže u prevenciji recidiva i ranoj intervenciji. Pružanje podrške...

: Zdravstvena njega bolesnika oboljelih od bipolarnog afektivnog poremećaja; Una Mujičić Čančarević
Bipolarni afektivni poremećaj jedan je od najčešćih psihičkih poremećaja u svijetu. Prema DSM-5 klasifikaciji, bipolarni poremećaj dijeli se na: bipolarni poremećaj tip 1, bipolarni poremećaj tip 2, ciklotimija i nespecifični bipolarni poremećaj. Liječenje bipolarnog poremećaja ovisi o fazi u kojoj se pacijent nalazi, tj. farmakološka i nefarmakološka terapija zavise o prevladavanju depresivne ili manične faze. Unatoč tome, bipolarni poremećaj u široj je javnosti i dalje...

: Zdravstvena njega bolesnika oboljelih od ciroze jetre; Matea Novosel
Riječ „ciroza“ potječe od grčke riječi „kirrhos“ što znači žute boje. Kasnije je poistovjećena s latinskim nazivom sclerosum et induratum što znači sklerozirano (ožiljno) i indurirano (otvrdnuto). U tijeku ciroze teško je poremećena građa jetre, za razliku od kroničnog hepatitisa kod kojega je građa jetrenog režnjića očuvana. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, ciroza je difuzni proces karakteriziran fibrozom i pretvaranjem normalne jetrene građe...

: Zdravstvena njega bolesnika oboljelih od depresije; Elena Tovernić
Česte promjene raspoloženja bliska su svakodnevica svim ljudima. Za promjene raspoloženja možemo „okriviti“ brojne faktore današnjeg užurbanog stila života. Poremećaji raspoloženja nalaze se među najčešćim „velikim“ psihijatrijskim poremećajima. Društvu nije strano da je prevencija najvažniji kriterij za sprječavanje bolesti , ali to kao da se ne odnosi na psihički status pojedinca. Depresija je jedan od najčešćih psihijatrijskih poremećaja raspoloženja. Može...

: Zdravstvena njega bolesnika oboljelih od hemofilija; Matea Pavlenić
Hemofilija, iako rijetka nasljedna bolest, ima velik utjecaj na ţivot oboljele osobe i ţivot njene obitelji. S obzirom da je to cjeloţivotna bolest koja utjeĉe na radnu sposobnost, obitelj i oboljeli imaju poteškoća pri razumijevaju i prihvaćanju. Medicinska sestra stoga ima vrlo vaţnu ulogu u edukaciji o bolesti, znakovima krvarenja, primjeni faktora zgrušavanja te pruţanju psihološke potpore u samom procesu edukacije. S obzirom da se hemofilija moţe podijeliti na tešku,...

: Zdravstvena njega bolesnika oboljelih od hepatitisa C; Mirela Filipović Rosandić
Hepatitis C virus je maleni jednolančani RNA virus iz porodice Flaviviridae. Otkriće virusa, potkraj 80.-ih godina 20. stoljeća, razjasnilo je etiologiju velikoga broja poslijetransfuzijskih hepatitisa, dotad nepoznata uzroka. Virus je rasprostranjen u cijelomu svijetu i prema određenim procjenama njime je zaraženo više od 170 milijuna ljudi. HCV ulazi u tijelo putem izravne izloženosti zaraženoj krvi. Razlikujemo akutni i kronični hepatitis. Većina ljudi s kroničnim HCV-om nema...

: Zdravstvena njega bolesnika oboljelih od karcinoma dojke; Ivona Bošnjak
SAŽETAK Maligna bolest dojke je prva po učestalosti u žena u Republici Hrvatskoj te stoga predstavlja značajan klinički i javno zdravstveni problem. Specifičan uzrok ove bolesti nije znanstveno dokazan, ali otkriveno je nekoliko čimbenika rizika koji mogu povećati vjerojatnost razvoja karcinoma dojke. Na čimbenike poput dobi, spola i genetske predispozicije nije moguće utjecati. Međutim, postoje faktori koji su povezani s navikama i stilom života koje svaka osoba može samostalno...

: Zdravstvena njega bolesnika oboljelih od karcinoma pluća; Ines Tandara
Karcinom pluća je zloćudni tumor. Karcinom pluća se klasificira u četiri skupine: karcinom pločastih stanica, karcinom malih stanica, karcinom ne-malih stanica i adenokarcinome. Raste i širi se polako te vrlo često je bez simptoma. Karcinom pluća je u samom vrhu malignih bolesti kod žena i kod muškaraca. Pušenje se smatra glavnim rizičnim čimbenikom za nastanak karcinoma pluća, no postoje i mnogi drugi čimbenici poput rada s azbestom, kromom, arsenom itd. Kako bi se potvrdila...

Paginacija