Paginacija
-
-
Kardiopulmonalna reanimacija i upotreba automatskog vanjskog defibrilatora
-
Ana Prpić Kardiopulmonalna reanimacija (KPR) s upotrebom automatskog vanjskog defibrilatora (AVD) predstavlja integrirani pristup spašavanju života u slučaju naglog srčanog zastoja. Nagli srčani zastoj je hitno stanje koje zahtijeva brzu intervenciju kako bi se očuvala životna funkcija. U većini slučajeva, prisutni su svjedoci koji bi mogli pružiti pomoć, no nedostatak edukacije često predstavlja prepreku u pravilnoj reakciji. Automatski vanjski defibrilatori (AVD) su ključni uređaji u...
-
-
Kardiopulmonalna reanimacija trudnice
-
Anđela Jureško Kardiopulmonalna reanimacija rijetka je u populaciji trudnica i obuhvaća tek jedan slučaj na 30 000 poroda. Iako rijetka, reanimacija trudnica izrazito je specifična jer zahtjeva intenzivnu skrb za dva života, majčin i djetetov. Do srčanog zastoja trudnice mogu dovesti prethodno prisutne srčane bolesti, embolije, hipertenzivne krize, krvarenja, traume, anafilaktični šok i različite komplikacije. Neki uzroci kardijalnog aresta reverzibilni su, stoga je bitno da se prepoznaju na...
-
-
Kardiopulmonalna reanimacija u T2 timu hitne izvanbolničke medicinske službe
-
Ivan Davosir Kardiopulmonalna reanimacija skup je postupaka koji se primjenjuju kod osoba koje su
doživjele zastoj disanja ili srčani arest s ciljem ponovne uspostave rada srca i respiracija.
Postupci koji se provode su kompresije prsnog koša, umjetno disanje i uporaba defibrilatora.
Uvelike se razlikuju smjernice za različite dobne skupine, kao i za postupke koji se provode
kod različitih uzroka aresta. Kardiopulmonalna reanimacija u izvanbolničkoj hitnoj
medicinskoj službi koristi sličnu...
-
-
Kardiopulmonalna reanimacija u izvanbolničkim uvjetima
-
Mario Žanko U ovom radu opisan je rad hitne medicinske službe u Republici Hrvatskoj, organizacija Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, ustrojstvo te njegove zadaće. Opisan je rad hitne
medicinske službe kao i rad medicinsko prijavno-dojavne jedinice. Važnu ulogu u
kardiopulmonalnoj reanimaciji imaju upravo dispečeri medicinske prijavno-dojavne jedinice (MPDJ) koji prema pravilima Hrvatskog indeksa prijema hitnog poziva u MPDJ daju laicima upute za izvođenje kardiopulmonalne reanimacije kako bi se...
-
-
Kardiopulmonalna reanimacija u izvanbolničkim uvjetima
-
Doris Letica SAŽETAK Kardiopulmonalna reanimacija je postupak kojim se ponovno uspostavlja rad srca i pluća. Masažom srca se održava cirkulacija pacijenta, a umjetnom ventilacijom pluća održava se opskrba kisikom pacijenta u arestu. Prestanak rada srca i pluća zahtjeva sustav koji omogućuje hitno zbrinjavanje i što brži prijevoz do bolnice. Mnogobrojni su uzroci prestanka rada srca i pluća, najčešći uzrok je infarkt miokarda. Kardiopulmonalna reanimacija mora biti utemeljena na dokazima i...
-
-
Kardiopulmonalna reanimacija u izvanbolničkoj hitnoj službi
-
Ivona Benedek Hitna medicinska služba je javna medicinska služba koja provodi neprekidno medicinsko zbrinjavanje svih osoba kojima je potrebna pomoć zbog stradavanja, ozljede ili bolesti. Takve osobe se prijevoznim sredstvom hitne medicinske službe zbrinjavaju u odgovarajuću medicinsku ustanovu. Rad u hitnoj služni doprinosi niz nepredvidivih i različitih situacija u različitim uvjetima. Smjernice za reanimaciju se kontinuirano unapređuju, iz toga razloga je važno pratiti razvoj kako bi se...
-
-
Kardiopulmonalna reanimacija u jedinici intenzivnog liječenja
-
Jasmina Kožić Jedinica intenzivnog liječenja je specijalizirana bolnička jedinica u kojoj se liječe životno
ugroženi pacijenti koji zahtijevaju stalno praćenje (monitoring) i nadzor. Kardiopulmonalni
zastoj u jedinicama intenzivnog liječenja predstavlja iznenadni gubitak svijesti s odsutnošću
pulsa nad velikim arterijama i zastojem disanja. Kako bi se što hitnije reagiralo potrebno je
započeti proces kardiopulmonalne reanimacije. Kardiopulmonalna reanimacija (KPR) je
postupak pri...
-
-
Kardiopulmonalna reanimacija u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu
-
David Šeketa Kardiopulmonalni zastoj je značajan javnozdravstveni problem s velikim posljedicama
za preživjele, njihove obitelji i zdravstveni sustav. Kategorizira se kao izvanbolnički
kardiopulmonalni zastoj ili kardiopulmonalni zastoj u bolnici. Srčane aritmije, ventrikulska
tahikardija bez pulsa i ventrikulska fibrilacija identificirani su kao jedan od glavnih uzroka
kardiopulmonalnog zastoja. Asistolija se odnosi na stanje u kojem nema električne i mehaničke
aktivnosti srca. Obično se...
-
-
Kardiovaskularna toksičnost uzrokovana onkološkim liječenjem
-
Dorotea Tušek Kardiovaskularne i maligne bolesti su vodeći uzroci mortaliteta i morbiditeta u
razvijenim zemljama, a s progresivnim starenjem stanovnibtva prevalencija ovih bolesti je u
stalnom porastu. Onkolobki bolesnici
esto imaju kardiovaskularne bolesti, a napredak u
lije
enju malignih bolesti povećava rizik od pogorbanja postojećih stanja ili razvoja novih
komplikacija, uklju
ujući zatajivanje srca i aritmije. Kardiotoksi
nost, posebno obtećenje
miokarda, može se javiti odmah nakon...
-
-
Kardiovaskularne bolesti - mjere primarne i sekundarne prevencije
-
Irena Lukšić Kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodei uzrok smrti u Hrvatskoj i diljem
svijeta. U Hrvatskoj su sr
ane bolesti, modani udari i druge bolesti krvnih ila
odgovorne za veliki broj smrtnih slu
ajeva svake godine. Prema statistici, viae od
polovice svih smrti u Hrvatskoj uzrokovano je kardiovaskularnim bolestima. Rizi
ni
imbenici kao ato su puaenje, nezdrava prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost,
pretilost, visoki krvni tlak i dijabetes znatno doprinose razvoju kardiovaskularnih
...
-
-
Kardiovaskularne bolesti - vodeći uzrok smrti u suvremenom svijetu
-
Daniel Nožarić Kardiovaskularne bolesti već dugi niz godina predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem u svijetu. Danas se govori o globalnoj epidemiji jer uzrokuju najveći pojedinačni doprinos globalnom mortalitetu i morbiditetu i nastavit će dominirati tim trendovima u budućnosti. Danas su kardiovaskularne bolesti odgovorne za značajno smanjenje kvalitete života i očekivanog životnog vijeka, a nameću i velike troškove zdravstvenim sustavima u cijelom svijetu. Ishemijsku bolest srca opisuje...
-
-
Katalaza i superoksid dismutaza u benignim tumorima debelog crijeva i kolorektalnom karcinomu
-
Valentina Bahunek Karcinom debelog crijeva jedan je od najčešćih karcinoma u svijetu, s najvišom stopom incidencije u zapadnim zemljama. Smatra se da se većina slučajeva karcinoma debelog crijeva javlja sporadično (70–80%), dok se otprilike 15% slučajeva razvija kao rezultat nasljednih čimbenika. Promjene u svjetskim varijacijama stope incidencijepokazuju da se karcinom debelog crijeva može pripisati različitim okolišnim i životnim čimbenicima, poput prehrambenih navika, pretilosti i tjelesne...
Paginacija
