Poznato je da mlijeko i mliječni proizvodi, pod koje svrstavamo i sir, mogu osim mikrobiološkim kontaminantima, mogu biti kontaminirani i onim kemijskim, gdje je predstavnik mikotoksina jedan og glavnih zagađivača: aflatoksin M1 (AFM1) koji nastaje iz aflatoksina B1 (AFB1) iz kontaminirane stočne hrane. Zbog potencijalnih loših zdravstvenih učinaka na životinjsko i ljudsko zdravlje, potrebno je provoditi češće i detaljnije kontrole mlijeka i mliječnih proizvoda te pripaziti na načine skladištenja usjeva i stočne hrane. Aflatoksini se povezuju sa toksičnošću i karcinogenezom u ljudi i životinja. Bolesti uzrokovane aflatoksinima se nazivaju aflatoksikoze. Ljudi i životinje izloženi su aflatoksinima na dva glavna načina: Izravnom konzumacijom hrane kontaminirane aflatoksinom ili konzumacijom aflatoksina prenesenih iz hrane u mlijeko i mliječne proizvode poput sira i praha, kao i drugih životinjskih tkiva, uglavnom kao AFM1 te, inhalacijom čestica prašine aflatoksina, posebno AFB1, u kontaminiranoj hrani u industrijama i tvornicama. Kao metode sprječavanja nastanka koriste se prevencije nastanka mikotoksina korištenjem mehaničkih, fizičkih, kemijskih i bioloških kontrolnih strategija. U eksperimentalnom dijelu ovog rada, pomoću tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti HPLC, analizirano je ukupno 9 uzoraka sira iz maloprodaje i domaćinstva kupljenih na području grada Zagreba i Dalmatinske Zagore u svrhu određivanja koncentracije aflatoksina M1. Dobiveni rezultati ukazuju na dobru isprvnost u tom segmentu, obzirom da su svi rezultati sadržavali koncentracije niže od granice kvantifikacije analitičke metode.