Sažetak | Stres, uključujući i profesionalni može biti značajan uzrok bolesti te je poznato
da može biti povezan s visokom razinom bolovanja i pogrešaka na poslu. Stoga
organizacije trebaju imati razvijene sustave upravljanja stresom. Stresori povezani s
poslom medicinskih sestara/tehničara često su povezani s nepredvidivošću opsega
poslova, nedovoljnim brojem djelatnika za obavljanje posla, lošom organizacijom rada,
prekovremenim i noćnim radom te osjećajem neadekvatne nagrade za rad. Utjecaj
profesionalnog stresa u literaturi se najčešće opisuje kao sindrom narušenog
mentalnog zdravlja (burn out sindrom). Osim na zdravstveno stanje, utjecaj
profesionalnog stresa kod medicinskih sestara/tehničara također se odražava na
zadovoljstvo poslom te posljedično i na kvalitetu zdravstvene skrbi. Cilj istraživanja
bio je ispitati izvore i razine stresa s kojima se medicinske sestre/tehničari suočavaju
u svom radu, kao i razine iscrpljenosti, otuđenosti i zadovoljstva poslom medicinskih
sestara/tehničara u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno putem Google forms ankete.
Upitnik se sastojao od sociodemografskih pitanja, kratkog upitnika o zdravstvenom
statusu ispitanika, Oldenburškog upitnika sagorijevanja (Demerout & Bakker, 2008) ,
Skale zadovoljstva poslom (Job Satisfaction skale, Judge,TA, Thoresen, CJ, Bono,
JE & Patton, GK, 2001), Skale otpornosti (Brief Resilience, Smith i sur., 2008) i Skale
stresa u sestrinstvu (Nursing Stres Scale, NSS, Gray-Toft i Anderson, 1981). U
istraživanju je sudjelovalo 426 ispitanika od kojih su žene bile zastupljene s 92,7%,
dok je zastupljenost muškaraca iznosila 7,3%. Prosječna dob ispitanika iznosila je
38,45 godina. Najveći izvor stresa ispitanim medicinskim sestrama/tehničarima
predstavlja radno opterećenje, odnosno nedostatak osoblja na radnom mjestu, zatim
izvođenje intervencija koje su bolne za pacijente, postavljanje pitanja od strane
pacijenta na koje nemaju zadovoljavajući odgovor i donošenje odluka vezanih za
pacijenta kada liječnik nije prisutan. Među najniže ocijenjenim stresorima na Skali
stresa u sestrinstvu su sukobi s nadređenima, sukobi s liječnicima, nesigurnost pri
korištenju i funkcioniranju specijalizirane opreme te neprisutnost liječnika u trenutku
smrti pacijenta. Medicinske sestre koje su na rukovodećim pozicijama iskazale su veće
zadovoljstvo poslom te niže razine iscrpljenosti i otuđenosti u odnosu na medicinske
sestre koje nisu na rukovodećim pozicijama. Također, medicinske sestre koje rade
samo u jutarnjoj smjeni prijavljuju niže razine iscrpljenosti i otuđenosti te veće
zadovoljstvo poslom u odnosu na medicinske sestre koje rade u turnusima (12h).
Prema rezultatima ovog istraživanja medicinske sestre/tehničari u Republici Hrvatskoj
ocjenjuju svoje zadovoljstvo poslom prosječnom ocjenom, iscrpljenost također, dok je
otuđenost blago ispod očekivanog prosjeka. Izvori stresa koji se najčešće spominju
ukazuju na potrebu reorganizacije posla u zdravstvenim ustanovama u smislu
dodatnog zapošljavanja administrativnog i pomoćnog osoblja, kako bi medicinskim
sestrama/tehničarima ostalo više vremena za direktnu skrb o pacijentima. Također,
potrebne su dodatne edukacije o specifičnim temama iz sestrinskog posla kao što su
reanimacijski postupci (ALS), ispravno rukovanje visoko specijaliziranom opremom,
trijaža bolesnika i slično. |