Stres, uključujući i profesionalni može biti značajan uzrok bolesti te je poznato da može biti povezan s visokom razinom bolovanja i pogrešaka na poslu. Stoga organizacije trebaju imati razvijene sustave upravljanja stresom. Stresori povezani s poslom medicinskih sestara/tehničara često su povezani s nepredvidivošću opsega poslova, nedovoljnim brojem djelatnika za obavljanje posla, lošom organizacijom rada, prekovremenim i noćnim radom te osjećajem neadekvatne nagrade za rad. Utjecaj profesionalnog stresa u literaturi se najčešće opisuje kao sindrom narušenog mentalnog zdravlja (burn out sindrom). Osim na zdravstveno stanje, utjecaj profesionalnog stresa kod medicinskih sestara/tehničara također se odražava na zadovoljstvo poslom te posljedično i na kvalitetu zdravstvene skrbi. Cilj istraživanja bio je ispitati izvore i razine stresa s kojima se medicinske sestre/tehničari suočavaju u svom radu, kao i razine iscrpljenosti, otuđenosti i zadovoljstva poslom medicinskih sestara/tehničara u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno putem Google forms ankete. Upitnik se sastojao od sociodemografskih pitanja, kratkog upitnika o zdravstvenom statusu ispitanika, Oldenburškog upitnika sagorijevanja (Demerout & Bakker, 2008) , Skale zadovoljstva poslom (Job Satisfaction skale, Judge,TA, Thoresen, CJ, Bono, JE & Patton, GK, 2001), Skale otpornosti (Brief Resilience, Smith i sur., 2008) i Skale stresa u sestrinstvu (Nursing Stres Scale, NSS, Gray-Toft i Anderson, 1981). U istraživanju je sudjelovalo 426 ispitanika od kojih su žene bile zastupljene s 92,7%, dok je zastupljenost muškaraca iznosila 7,3%. Prosječna dob ispitanika iznosila je 38,45 godina. Najveći izvor stresa ispitanim medicinskim sestrama/tehničarima predstavlja radno opterećenje, odnosno nedostatak osoblja na radnom mjestu, zatim izvođenje intervencija koje su bolne za pacijente, postavljanje pitanja od strane pacijenta na koje nemaju zadovoljavajući odgovor i donošenje odluka vezanih za pacijenta kada liječnik nije prisutan. Među najniže ocijenjenim stresorima na Skali stresa u sestrinstvu su sukobi s nadređenima, sukobi s liječnicima, nesigurnost pri korištenju i funkcioniranju specijalizirane opreme te neprisutnost liječnika u trenutku smrti pacijenta. Medicinske sestre koje su na rukovodećim pozicijama iskazale su veće zadovoljstvo poslom te niže razine iscrpljenosti i otuđenosti u odnosu na medicinske sestre koje nisu na rukovodećim pozicijama. Također, medicinske sestre koje rade samo u jutarnjoj smjeni prijavljuju niže razine iscrpljenosti i otuđenosti te veće zadovoljstvo poslom u odnosu na medicinske sestre koje rade u turnusima (12h). Prema rezultatima ovog istraživanja medicinske sestre/tehničari u Republici Hrvatskoj ocjenjuju svoje zadovoljstvo poslom prosječnom ocjenom, iscrpljenost također, dok je otuđenost blago ispod očekivanog prosjeka. Izvori stresa koji se najčešće spominju ukazuju na potrebu reorganizacije posla u zdravstvenim ustanovama u smislu dodatnog zapošljavanja administrativnog i pomoćnog osoblja, kako bi medicinskim sestrama/tehničarima ostalo više vremena za direktnu skrb o pacijentima. Također, potrebne su dodatne edukacije o specifičnim temama iz sestrinskog posla kao što su reanimacijski postupci (ALS), ispravno rukovanje visoko specijaliziranom opremom, trijaža bolesnika i slično.