Predrasude, socijalne norme i stereotipi zajedno formiraju kompleksan skup stavova i uvjerenja o drugima, bto se oituje kroz kognitivne, emocionalne i ponabajne komponente. Predrasude mogu biti pozitivne ili negativne, ali esto su negativne i mogu imati ozbiljne posljedice, ukljuujui ograniavanje osnovnih ljudskih prava. Razliiti pristupi objabnjavanju predrasuda kod djece nude razliite perspektive o podrijetlu i mehanizmima predrasuda. Va~no je prepoznati razlike u kognitivnim procesima vezanim uz predrasude kod djece i odraslih te prilagoditi pristupe razumijevanju i intervencijama prema specifinim potrebama djeje populacije. Grupne dinamike, vrbnjaci i odrasli igraju kljunu ulogu u formiranju predrasuda kod djece, stoga je va~no djelovati ve u djetinjstvu radi prevencije i intervencija kako bi se sprijeilo produbljivanje predrasuda tijekom ~ivota. Edukacija je kljuna u smanjenju stigmatizacije, potrebno je educirati biru javnost, obitelji, pru~atelje usluga, donositelje odluka i medije o socijalnom modelu invaliditeta kako bi se prevladale prepreke i osiguralo aktivno sudjelovanje u zajednici, lijeenje i ostvarivanje ljudskih prava i potencijala za sve. Kritiko propitivanje, osvjebtavanje vlastitih stavova i promicanje empatije su va~ni u borbi protiv predrasuda, uz podrbku odgojitelja i roditelja. Kako bismo smanjili stigmatizaciju, va~no je educirati stigmatizirane osobe, biru javnost, obitelji, pru~atelje usluga, donositelje odluka i medije o socijalnom modelu invaliditeta, posljedicama stigmatizacije te izazovima i potencijalima stigmatiziranih skupina. Stigmatizacija, nedostatak znanja, predrasude i strahovi svakodnevne su prepreke koje ote~avaju aktivno sudjelovanje u zajednici, lijeenju i ostvarivanju ljudskih prava i potencijala. Temeljne vrijednosti kvalitetnog odgoja su sloboda, solidarnost, jednakost i međusobno uva~avanje svih ljudi, bez obzira na dob, spol, rasu, vjeru, socioekonomski status ili posebne potrebe.