Abstract | Predrasude, socijalne norme i stereotipi zajedno formiraju kompleksan skup stavova i
uvjerenja o drugima, bto se oituje kroz kognitivne, emocionalne i ponabajne komponente.
Predrasude mogu biti pozitivne ili negativne, ali esto su negativne i mogu imati ozbiljne
posljedice, ukljuujui ograniavanje osnovnih ljudskih prava. Razliiti pristupi objabnjavanju
predrasuda kod djece nude razliite perspektive o podrijetlu i mehanizmima predrasuda. Va~no
je prepoznati razlike u kognitivnim procesima vezanim uz predrasude kod djece i odraslih te
prilagoditi pristupe razumijevanju i intervencijama prema specifinim potrebama djeje
populacije. Grupne dinamike, vrbnjaci i odrasli igraju kljunu ulogu u formiranju predrasuda
kod djece, stoga je va~no djelovati ve u djetinjstvu radi prevencije i intervencija kako bi se
sprijeilo produbljivanje predrasuda tijekom ~ivota. Edukacija je kljuna u smanjenju
stigmatizacije, potrebno je educirati biru javnost, obitelji, pru~atelje usluga, donositelje odluka
i medije o socijalnom modelu invaliditeta kako bi se prevladale prepreke i osiguralo aktivno
sudjelovanje u zajednici, lijeenje i ostvarivanje ljudskih prava i potencijala za sve. Kritiko
propitivanje, osvjebtavanje vlastitih stavova i promicanje empatije su va~ni u borbi protiv
predrasuda, uz podrbku odgojitelja i roditelja. Kako bismo smanjili stigmatizaciju, va~no je
educirati stigmatizirane osobe, biru javnost, obitelji, pru~atelje usluga, donositelje odluka i
medije o socijalnom modelu invaliditeta, posljedicama stigmatizacije te izazovima i
potencijalima stigmatiziranih skupina. Stigmatizacija, nedostatak znanja, predrasude i strahovi
svakodnevne su prepreke koje ote~avaju aktivno sudjelovanje u zajednici, lijeenju i
ostvarivanju ljudskih prava i potencijala. Temeljne vrijednosti kvalitetnog odgoja su sloboda,
solidarnost, jednakost i međusobno uva~avanje svih ljudi, bez obzira na dob, spol, rasu, vjeru,
socioekonomski status ili posebne potrebe. |