Potaknuti činjenicom da mala djeca često ne pojedu čitav obrok odjednom te da roditelji ponovno kasnije podgrijavaju taj isti obrok i daju ga djetetu, pokušali smo tu hipotezu istražiti u laboratoriju, na primjeru jedne prijelazne mliječne hrane za dojenčad (mliječna formula) te četiri vrste prerađene hrane na bazi žitarica. Pripremajući obrok prema uputama proizvođača na samom pakiranju (približno 50 ℃) te naknadno zagrijavajući ga u vodenoj kupelji na 70 ℃. Poznato je da povišena temperatura može negativno utjecati na nutritivni sastav, stoga je cilj ovog rada bio utvrditi da li ponovno zagrijavanje, već pripremljenog obroka za dojenčad i malu djecu ima utjecaj na osnovni nutritivni sastav samog obroka te ako se takve promjene dogode da li je obrok još uvijek prihvatljiv za prehranu dojenčadi i male djece. U ovom radu određivali su se makronutrijenti kao što su bjelančevine, masti i ugljikohidrati, koristeći se provjerenim i međunarodno priznatim analitičkim metodama, te ukupna energetska vrijednost koja je dobivena računskim putem na temelju provedenih analiza. Analize su provedene sa suhim uzorcima hrane te na pripremljenim obrocima čija je temperatura iznosila 50 ℃ i 70 ℃. Uvidom u rezultate provedenih analiza dolazimo do zaključka da podgrijavanje, odnosno promjena temperaturnih režima pripreme obroka nema značajniji utjecaj na nutritivni sastav gotovog obroka hrane. Uspoređujući dobivene rezultate s nutritivnim deklaracijama na pakiranjima dječje hrane postoje određena manja odstupanja, stoga zaključujemo da su u Republici Hrvatskoj potrebne veće kontrole sastava hrane namijenjenoj dojenčadi u svrhu preveniranja mogućih posljedica na njihovo zdravlje.