Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzročnik mortaliteta na globalnoj razini. Zatajenje srca je stanje popraćeno smanjenjem kontraktilne funkcije miokarda, a dijeli se na kronično i akutno. Akutno zatajenje obuhvaća srčanu insuficijenciju sa dispnejom, plućni edem i kardiogeni šok. Edem pluća je hitno stanje u kardiologiji i pulmologiji. Okarakteriziran je alveolarnim ili intersticijskim edemom koji nastaje zbog plućne kapilarne hipertenzije ili poremećaja u membranskoj propustljivosti. Dijeli se na kardiogeni i nekardiogeni. Kardiogeni plućni edem se prema etiologiji dijeli na edem zbog smanjenja kontraktilnosti miokarda lijeve klijetke, povećanja vaskularnog otpora u sustavnoj cirkulaciji i plućni edem uzrokovan opstrukcijom protoka krvi ili blokadom protoka krvi. Pokretački čimbenik kardiogenog plućnog edema najčešće je hemodinamski. U patogenezi akutnog kardiogenog edema pluća razlikuju se interstatička i alveolarna faza plućnog edema. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike, rendgenskog snimka, auskultacije, laboratorijskih parametara poput razine elektrolita, plinske analize krvi, ultrazvuka srca, echokardiograma i elektrokardiograma, kompjuterizirane tomografije ili pak Swan Ganz kateterizacijom. Simptomi i znakovi plućnog edema su: ortopneja, dispneja, apneja, orošenost hladnim znojem, anskioznost, strah, palpitacije, stenokardija, nesvjestica i slični. Nepravovremeno i neadekvatno liječenje neizbježno će dovesti do smrti, odnosno primarni cilj je spasiti život pacijenta pa tek onda normalizirati elektrolite i biokemijske krvne markere. Prevencija plućnog edema provodi se edukacijom bolesnika o štetnim čimbenicima rizika i znakovima i simptomima plućnog edema te monitoriranjem bolesnika. Zdravstvena njega bolesnika oboljelih od plućnog edema obuhvaća praćenje bolesnikova stanja, pravovremeno uočavanje komplikacija i reakciju na iste, pomoć bolesniku, sudjelovanje u liječenju te što bržu rehabilitaciju bolesnika i povratak u svakodnevni ritam života.