U ovom završnom radu opisan je utjecaj emotivnih i kognitivnih poveznica na razvoj poremećaja hranjenja koji predstavljaju problem u Republici Hrvatskoj i u ostatku svijeta. U radu su definirani osnovni pojmovi koji se vežu uz poremećaje hranjenja i objašnjeni su mehanizmi te mogući uzroci nastajanja poremećaja. Nadalje, prikazano je kako prehrana trudnica utječe na kognitivne funkcije te koja je važnost uloge dojenja na djetetov odnos prema hrani. Jednako tako, objašnjena je uloga međusobne povezanosti specifičnih ekoloških izazova koji se najčešće javljaju s metaboličkim poremećajima, poput pretilosti, ili lošim prehrambenim navikama. Detaljno je prikazana i poveznica između stresa u ranijoj životnoj dobi i poremećajima hranjenja koji se javljaju kao posljedice istog. Također, u radu je opisana izloženost medijima koji promoviraju mršavost te koliko je bitan utjecaj medija na razvoj poremećaja hranjenja. Nadalje, u Republici Hrvatskoj je trenutno 40 tisuća ljudi kojima je dijagnosticiran jedan od poremećaja hranjenja, od čega najugroženiju skupinu čine žene između 10 i 30 godina. Uspješnosti potpunog izlječenja od poremećaja prehrane u Hrvatskoj od anoreksije nervoze čini 30 do 40% osoba, dok za bulimiju nervozu čini 50% osoba.