Stršljeni pripadaju razredu kukaca, redu opnokrilaca (Hymenoptera) te porodici osa (Vespidae). To je najveća prava osa, može biti veličine do 5,5 cm. Stršljeni kao eusocijalni kukci tvore jedne od najuređenijih zajednica. Ukoliko se zajednica uznemiri, uslijedit će vrlo agresivan napad. Približavanjem gnijezdu ljudi se izlažu riziku višestrukih uboda. Za razliku od pčele, stršljen nakon uboda ne umire, čak štoviše spreman ga je uzvratiti više puta. Stršljenov ubod doživljava se neugodnijim te bolnijim od ostalih otrovnih opnokrilaca, razlog tome je deblji žalac koji može prodrijeti u osjetljivije dijelove tijela. Ubod je posebice opasan za ljude sklone alergijskim reakcijama, a ukoliko se na vrijeme ne pruži adekvatna liječnička pomoć, moguć je smrtni ishod. Na svijetu su opisane 22 vrste stršljena, od kojih je većina podrijetlom iz Azije. Upravo jedna takva azijska vrsta postala je invazivna na području Europe. Riječ je o žutonogom azijskom stršljenu (Vespa velutina nigrithorax), podvrsti azijskog stršljena Vespa velutina. Za područje Europe autohtona je europska vrsta stršljena, Vespa crabro. Cilj rada je upoznavanje autohtone i invazivne vrste, njihovih osnovnih bioloških karakteristika, razvojnog ciklusa te načina života. Naglasak rada stavljen je na invaziju azijskog stršljena koja se događa na području europskih zemalja. Prvi put u Europi njegova pojava zabilježena je 2004. godine na području Francuske. Unesen je slučajno, prekomorskim prometom iz Kine. Od tada, velikom brzinom osvaja i ostale europske zemlje. Rad prikazuje širenje areala azijskog stršljena na primjerima dosad najinvadiranijih područja a to su: Francuska, Španjolska i Italija. Uspješnost invazije podupire činjenica o odsustvu abiotičkih i biotičkih čimbenika koji bi usporavali širenje.. Rad opisuje stručne mjere suzbijanja stršljena, kao i one nestručne koje mogu poslužiti kao prevencija. Navedene stručne mjere su: hvatanje odraslih oblika stršljena, mehaničko uništavanje gnijezda, kemijska kontrola uporabom insekticida, biološka kontrola uz pomoć predatora ili parazita. Najučinkovitijom metodom smatra se kombinacija navedenih metoda. Na posljetku su navedene koristi i štete koje stršljeni čine u svom ili tuđem ekosustavu.