prikaz prve stranice dokumenta Stršljeni - biologija vrsta, koristi i štete
Access restricted to students and staff of home institution
undergraduate thesis
Stršljeni - biologija vrsta, koristi i štete
2019. urn:nbn:hr:139:545472
Šebalj, Silvia
University of Applied Health Sciences

Cite this document

Šebalj, S. (2019). Stršljeni - biologija vrsta, koristi i štete (Undergraduate thesis). Zagreb: University of Applied Health Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:545472

Šebalj, Silvia. "Stršljeni - biologija vrsta, koristi i štete." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:545472

Šebalj, Silvia. "Stršljeni - biologija vrsta, koristi i štete." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:545472

Šebalj, S. (2019). 'Stršljeni - biologija vrsta, koristi i štete', Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, accessed 02 April 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:545472

Šebalj S. Stršljeni - biologija vrsta, koristi i štete [Undergraduate thesis]. Zagreb: University of Applied Health Sciences; 2019 [cited 2025 April 02] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:545472

S. Šebalj, "Stršljeni - biologija vrsta, koristi i štete", Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, Zagreb, 2019. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:545472

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleStršljeni - biologija vrsta, koristi i štete
AuthorSilvia Šebalj
MentorAna Klobučar (mentor)
Committee memberAna Klobučar (predsjednik povjerenstva)
Committee memberAna Mojsović Ćuić (član povjerenstva)
Committee memberMirjana Lana Kosanović (član povjerenstva)
GranterUniversity of Applied Health Sciences
Zagreb
Defense date and country2019-09-23, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOMEDICINE AND HEALTHCARE
Public Health and Health Care
Epidemiology
Abstract
Stršljeni pripadaju razredu kukaca, redu opnokrilaca (Hymenoptera) te porodici osa (Vespidae). To je najveća prava osa, može biti veličine do 5,5 cm. Stršljeni kao eusocijalni kukci tvore jedne od najuređenijih zajednica. Ukoliko se zajednica uznemiri, uslijedit će vrlo agresivan napad. Približavanjem gnijezdu ljudi se izlažu riziku višestrukih uboda. Za razliku od pčele, stršljen nakon uboda ne umire, čak štoviše spreman ga je uzvratiti više puta. Stršljenov ubod doživljava se neugodnijim te... More bolnijim od ostalih otrovnih opnokrilaca, razlog tome je deblji žalac koji može prodrijeti u osjetljivije dijelove tijela. Ubod je posebice opasan za ljude sklone alergijskim reakcijama, a ukoliko se na vrijeme ne pruži adekvatna liječnička pomoć, moguć je smrtni ishod. Na svijetu su opisane 22 vrste stršljena, od kojih je većina podrijetlom iz Azije. Upravo jedna takva azijska vrsta postala je invazivna na području Europe. Riječ je o žutonogom azijskom stršljenu (Vespa velutina nigrithorax), podvrsti azijskog stršljena Vespa velutina. Za područje Europe autohtona je europska vrsta stršljena, Vespa crabro. Cilj rada je upoznavanje autohtone i invazivne vrste, njihovih osnovnih bioloških karakteristika, razvojnog ciklusa te načina života. Naglasak rada stavljen je na invaziju azijskog stršljena koja se događa na području europskih zemalja. Prvi put u Europi njegova pojava zabilježena je 2004. godine na području Francuske. Unesen je slučajno, prekomorskim prometom iz Kine. Od tada, velikom brzinom osvaja i ostale europske zemlje. Rad prikazuje širenje areala azijskog stršljena na primjerima dosad najinvadiranijih područja a to su: Francuska, Španjolska i Italija. Uspješnost invazije podupire činjenica o odsustvu abiotičkih i biotičkih čimbenika koji bi usporavali širenje.. Rad opisuje stručne mjere suzbijanja stršljena, kao i one nestručne koje mogu poslužiti kao prevencija. Navedene stručne mjere su: hvatanje odraslih oblika stršljena, mehaničko uništavanje gnijezda, kemijska kontrola uporabom insekticida, biološka kontrola uz pomoć predatora ili parazita. Najučinkovitijom metodom smatra se kombinacija navedenih metoda. Na posljetku su navedene koristi i štete koje stršljeni čine u svom ili tuđem ekosustavu. Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:139:545472
Study programmeTitle: Environmental Health Engineering
Study programme type: professional
Study level: undergraduate
Academic / professional title: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sanitarnog inženjerstva (stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sanitarnog inženjerstva)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2019-11-26 11:24:55
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.