prikaz prve stranice dokumenta Uloga imunohistokemijskog bojenja u usmjeravanju terapije karcinoma dojke
Access restricted to students and staff of home institution
undergraduate thesis
Uloga imunohistokemijskog bojenja u usmjeravanju terapije karcinoma dojke
2024. urn:nbn:hr:139:772141
Štiber, Doroteja
University of Applied Health Sciences

Cite this document

Štiber, D. (2024). Uloga imunohistokemijskog bojenja u usmjeravanju terapije karcinoma dojke (Undergraduate thesis). Zagreb: University of Applied Health Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:772141

Štiber, Doroteja. "Uloga imunohistokemijskog bojenja u usmjeravanju terapije karcinoma dojke." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:772141

Štiber, Doroteja. "Uloga imunohistokemijskog bojenja u usmjeravanju terapije karcinoma dojke." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:772141

Štiber, D. (2024). 'Uloga imunohistokemijskog bojenja u usmjeravanju terapije karcinoma dojke', Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, accessed 03 April 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:772141

Štiber D. Uloga imunohistokemijskog bojenja u usmjeravanju terapije karcinoma dojke [Undergraduate thesis]. Zagreb: University of Applied Health Sciences; 2024 [cited 2025 April 03] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:772141

D. Štiber, "Uloga imunohistokemijskog bojenja u usmjeravanju terapije karcinoma dojke", Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, Zagreb, 2024. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:772141

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleUloga imunohistokemijskog bojenja u usmjeravanju terapije karcinoma dojke
AuthorDoroteja Štiber
MentorIvana Ilić (mentor)
Committee memberBožena Šarčević Weitner (predsjednik povjerenstva)
Committee memberIvana Ilić (član povjerenstva)
Committee memberAnita Zenko Sever (član povjerenstva)
GranterUniversity of Applied Health Sciences
Zagreb
Defense date and country2024-07-11, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOMEDICINE AND HEALTHCARE
Clinical Medical Sciences
Pathology
Abstract
Rak dojke je najčešći karcinom u žena. U žena se može pojaviti već prije tridesete godine života. Kasnija menopauza, nerađanje djeteta i kasnije rađanje prvog djeteta uvelike povećavaju rizik od obolijevanja od ovog karcinoma. Također, postoji i genetska predispozicija za obolijevanje. Ona se nasljeđuje od oba roditelja autosomno recesivno. Mutacije gena BRCA1 i BRCA2 pronađene su kod obitelji s visokom učestalošću raka dojke. Pretilost je isto jedan od faktora rizika obolijevanja, zato što... More prekomjerna količina masnog tkiva može rezultirati povećanom proizvodnjom estrogena. Izloženost ionizirajućem zračenju u ranijoj životnoj dobi također povećava rizik. Uz sve to, bitno je napomenuti da je karcinom dojke multifaktorska bolest koja ovisi i o vanjskim i o unutarnjim čimbenicima. Postoje geografske i rasne razlike u učestalosti raka dojke. Rizik obolijevanja od raka dojke je viši u razvijenim zemljama i niži u zemljama u razvoju. Najveća stopa incidencije ovog karcinoma je kod žena bijele rase, dok je najmanja kod žena azijskog porijekla. Karcinome dojke svrstavamo u invazivne i neinvazivne. Intraduktalni karcinom, intraduktalni papilarni karcinom te lobularni karcinom in situ primjeri su neinvazivnog tipa karcinoma, dok su duktalni invazivni karcinom, lobularni invazivni karcinom, Pagetova bolest, medularni karcinom, mucinozni karcinom, tubularni karcinom, invazivni papilarni karcinom te inflamatorni karcinom dojke primjeri invazivnog tipa. Najčešći tip karcinoma dojke je invazivni duktalni karcinom koji sačinjava više od 80% svih karcinoma dojke. Ključ za uspješno liječenje raka dojke je rana dijagnoza. Bitno je da žene redovito provode samopregled dojki, što uključuje pipanje dojke i pazuha. U rutinskoj dijagnostici karcinoma dojke klinički pregled predstavlja osnovu na koju se kasnije nadovezuju ostali dijagnostički postupci. Slikovne metode poput mamografije, ultrazvuka te magnetske rezonance su također bitne. Kod terapije raka dojke podrazumijevamo kirurški zahvat, tj. poštednu operaciju, hormonsku terapiju, kemoterapiju te radioterapiju. U ranom stadiju se primjenjuje kirurški zahvat kojim se uklanja tumor u dojci, zadržavajući čim više zdravog tkiva te smanjuje fizičke posljedice. Nakon kirurškog zahvata najčešće se primjenjuje radioterapija kao adjuvantna terapija. Kod pacijentica čiji tumori izražavaju hormonske receptore 2 primjenjiva se hormonska terapija. Kemoterapija, makar vrlo uspješna, često uzrokuje nuspojave poput mučnine, umora i gubitka kose. Imunohistokemijsko bojenje se koristi kako bi se otkrila prisutnost specifičnog proteinskog markera koji može pomoći u klasifikaciji tumora. Korištenjem imunohistokemijskih markera mogu se riješiti problemi poput diferenciranja dijagnoze različitih benignih lezija i karcinoma te razlikovanje vrste karcinoma dojke. Postoji više imunohistokemijskih terapijskih markera karcinoma dojke. Najčešće su to estrogenski receptori i progesteronski receptori (hormonski receptori), citokeratin 7, HER2/neu receptori te Ki67. Imunohistokemijska detekcija hormonskih receptora dio je rutinske obrade raka dojke. Pacijentice koje imaju pozitivni hormonski status imaju bolju prognozu, jer postoje ciljane terapije koje blokiraju hormone i usporavaju rast tumora. HER-2/neu identificiran je kod 10-20% pacijenata s karcinomom dojke te on predstavlja osjetljivost na Herceptin. Bitnu ulogu ima i citokeratin 7 makar pronađen samo u malim količinama. Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:139:772141
Study programmeTitle: Professional undergraduate study programme laboratory medical diagnostics
Study programme type: professional
Study level: undergraduate
Academic / professional title: prvostupnik (baccalaureus) medicinsko-laboratorijske dijagnostike (prvostupnik (baccalaureus) medicinsko-laboratorijske dijagnostike)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2024-07-11 11:24:49
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.