prikaz prve stranice dokumenta Suvremeni koncepti liječenja depresivnog poremećaja
Access restricted to students and staff of home institution
undergraduate thesis
Suvremeni koncepti liječenja depresivnog poremećaja
2019. urn:nbn:hr:139:501703
Zupančić, Mirjana
University of Applied Health Sciences

Cite this document

Zupančić, M. (2019). Suvremeni koncepti liječenja depresivnog poremećaja (Undergraduate thesis). Zagreb: University of Applied Health Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:501703

Zupančić, Mirjana. "Suvremeni koncepti liječenja depresivnog poremećaja." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:501703

Zupančić, Mirjana. "Suvremeni koncepti liječenja depresivnog poremećaja." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:501703

Zupančić, M. (2019). 'Suvremeni koncepti liječenja depresivnog poremećaja', Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, accessed 03 April 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:501703

Zupančić M. Suvremeni koncepti liječenja depresivnog poremećaja [Undergraduate thesis]. Zagreb: University of Applied Health Sciences; 2019 [cited 2025 April 03] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:501703

M. Zupančić, "Suvremeni koncepti liječenja depresivnog poremećaja", Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, Zagreb, 2019. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:501703

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleSuvremeni koncepti liječenja depresivnog poremećaja
AuthorMirjana Zupančić
MentorPetrana Brečić (mentor)
Committee memberPetrana Brečić (predsjednik povjerenstva)
Committee memberBiserka Sedić (član povjerenstva)
Committee memberBoris Ilić (član povjerenstva)
GranterUniversity of Applied Health Sciences
Zagreb
Defense date and country2019-10-09, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOMEDICINE AND HEALTHCARE
Clinical Medical Sciences
Psychiatry
Abstract
Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Prevalencija depresije u Hrvatskoj iznosi 7,03% i najviša je u zemljana svrstanim u skupinu Centralne Europe. Kao i većini ne znamo točan uzrok ali ih ipak možemo podjeliti u dvije velike kategorije: biološka i psihosocijalna. Depresija se ubraja u najranije opisane bolesti u medicini i u biti se može reći da je stara koliko i sama naša civilizacija. I... More samo njezino ime ima drevni korijen, dolazi od latinske riječi deprimere, koja znači pritisnuti ili udubiti. Depresija je psihički poremećaj karakteriziran depresivnim raspoloženjem, gubitkom interesa i zadovoljstva, osjećajem smanjenja energije, suicidalnim mislima, promjenama apetita, smetnjama spavanja. Obilježja depresije možemo podijeliti na tjelesna, osjećajna i kognitivna. Depresija je bolest sa značajnim postotkom smrtnosti. Podaci govore da i do 15% depresivnih osoba počini samoubojstvo. Stoga depresija zahtijeva ozbiljan pristup, što ranije prepoznavanje i adekvatno liječenje da bi se izbjegle moguće pogubne posljedice. Osnovna terapija depresivnog poremećaja je farmakološka terapija koja se provodi antidepresivima. Antidepresivi koji se koriste za liječenje depresije ima nekoliko vrsta. Oni se mogu podijeliti prema kemijskoj strukturi, generacijama i prema mehanizmu djelovanja. Najčešće korištena klasifikacija proizlazi iz njihova mehanizma djelovanja. Osim farmakološke terapije liječenje depresivnog poremećaja se provodi psihoterapijom (kognitivno-bihevioralna psihoterapija, interpersonalna psihoterapija, psihoanalitička psihoterapija, grupna terapija i obiteljska terapiju), socioterapijom (terapijska zajednica, radna terapija, rekreativna terapija), elektrokonvulzivnom terapijom, fototerapijom te transkranijalnom magnetnom stimulacijom. Ciljevi liječenja depresije su otklanjanje simptoma, uspostava socijalnog funkcioniranja te prevencija ponovne pojave simptoma. Liječenje depresije je vrlo kompleksno jer na tijek bolesti utječu brojni psihološki, biološki i socijalni čimbenici, te ih je potrebno pojedinačno procjenjivati kako bi se napravio individualan plan liječenja za svakog bolesnika. U liječenju depresivnog poremećaja važnu ulogu ima terapijski odnos medicinske sestre i pacijenta koji može imati pozitivan učinak koji ne smijemo zanemariti Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:139:501703
Study programmeTitle: Nursing
Study programme type: professional
Study level: undergraduate
Academic / professional title: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2019-11-14 13:15:37
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.