Moždani udar je akutna pojava simptoma poremećaja funkcije mozga, odnosno završna faza bolesti krvnih žila mozga. Tome prethodi relativno dug period bez znakova bolesti, takozvani asimptomatski period, jer se većina cerebrovaskularnih bolesti razvija postupno. No, sama manifestacija simptoma bolesti obično nastupa potpuno iznenadno, akutno. Kvaliteta života se definira kao pojedinčeva percepcija pozicije u kulturološkom, društvenom i okolišnom kontekstu (WHO 1999). To je multidimenzionalan pojam kojeg čine životni standard, zdravlje, produktivnost, mogućnost ostvarivanja bliskih kontakata, sigurnost, pripadanje zajednici i osjećaj sigurnosti i budućnosti. Kako bi se kvaliteta života nakon moždanog udara poboljšala važno je rano liječenje, rana rehabilitacija i orijentacija prema vanjskoj okolini. Moždani udar je u Hrvatskoj glavni uzrok trajne tjelesne onesposobljenosti. Diljem svijeta od moždanog udara svake godine umire tri milijuna žena te dva i pol milijuna muškaraca, što čini 10 posto od ukupnog broja smrtnosti na svjetskoj razini. Najnoviji podaci govore da svakih šest sekundi, bez obzira na dob ili spol, netko negdje umire zbog moždanog udara, a obzirom da pogađa i veliki broj radno sposobnih osoba moždani udar je veliki, ne samo zdravstveni, već i socijalno-ekonomski problem. Kvaliteta života oboljelih se značajno mijenja zbog motoričkih, psiholoških i funkcionalnih problema koji se razvijaju nakon moždanog udara. Cilj ovog rada je ispitati kvalitetu života osoba u subakutnoj i kroničnoj fazi nakon moždanog udara s područja Slavonije.