Pages
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s teškom kraniocerebralnom ozljedom
-
Ivana Blažina Traumatska ozljeda glave je definirana kao promjena moždane funkcije koja se manifestira kao zbunjenost, promijenjen stupanj svijesti, napadaji, koma ili neurološki deficit, a nastaje kao rezultat tupe ili penetrantne sile primijenjene na područje glave. Traumatska ozljeda mozga predstavlja veliki zdravstveni i socioekonomski problem s visokom incidencijom i mogućim teškim dugoročnim posljedicama. Kraniocerebralne ozljede dijelimo na otvorene i zatvorene, primarne i sekundarne, a prema...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s torakalnom drenažom
-
Irena Ledinski Torakalna drenaža je postupak kojim se terapijski djeluje na postizanje fiziološkog pleuralnog tlaka kod patoloških nakupljanja sadržaja između pleura. Patološka stanja pleure su pneumotoraks, hidrotoraks, hematotoraks, hilotoraks i piotoraks. U određenim patofiziološkim stanjima količina pleuralne tekućine može biti poremećena te ometati funkcije respiracije poput ventilacije pluća, difuziju kisika i ugljikovog dioksida. Kada se u prsnoj šupljini nakuplja krv, zrak, gnoj ili...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s torakalnom drenažom
-
Antonija Ašperger-Mihin Proces disanja predstavlja bazičnu vitalnu funkciju ljudskog organizma koja je pod kontrolom centra za disanje koji je lokaliziran u leđnoj moždini. Cjelokupan proces disanja je djelomično pod utjecajem vlastite volje. Respiratorni sustav čovjeka terminološki dijelimo na sustav gornjih i donjih dišnih putova. Pluća su parni parenhimatozni organi s funkcijom izmjene plinova kisika i ugljikovog dioksida između eksternih uvjeta i stanica u tijelu. Torakalna drenaža predstavlja...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s torakalnom drenažom
-
Monika Grgić Parni organ smješten u lateralnim dijelovima prsne šupljine naziva se pluća (pulmones),
Postoji lijevo i desno plućno krilo. Funkcija pluća je disanje tj. izmjena plinova. Prilikom udisaja
povećava se obujam prsišta pri čemu se smanjuje tlak u prsištu kako bi izjednačio tlak u prsištu s
atmosferskim zrakom. Kada dođe do traume prsnog koša (hematotoraks, pneumotoraks...) dolazi
do narušavanja funkcije disanja. Postupak kojim se postiže normalna funkcija disanja,
...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s totalnom tireoidectomiom
-
Mirjana Jeleč Štitna ţlijezda jedna je od najvaţnijih ţlijezda u ljudskom organizmu, a neravnoteţa u regulaciji hormona štitnjače moţe dovesti do ozbiljnih bolesti, bez obzira na napredak u konzervativnom liječenju, operacija je i dalje često jedini način liječenja kod mnogih bolesnika. Operacija štitne ţlijezde ima dugačku povijest čiji prvi zapisi seţu iz 925. godine. Danas se operacije štitnjače pokušavaju izvesti minimalno invazivno sa prevencijom mogućih komplikacija. Najčešće...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s traheostomom
-
Josipa Suja Traheotomija je kirurbki postupak pri kojemu se na traheji u ini otvor, traheostoma kroz
rez na podru ju vrata. Indikacije za traheotomiju mo~emo podijeliti na opstrukciju gornjeg
dibnog puta, ventilaciju plu a te elektivne zahvate. Do opstrukcije gornjeg dibnog puta mo~e
do i zbog: traume, infekcije, tumora, stranog tijela. Traheotomija mo~e biti perkutana (na
odijelima intenzivne medicine gdje su ugro~eni bolesnici), privremena (osiguranje dibnog puta
kod velike operacije vrata),...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s traheostomom
-
Doroteja Tomašević Zdravstvena njega bolesnika s traheostomom povezuje različite aspekte u području pružanja zdravstvenih usluga bolesnicima. Počinjemo s kirurškim postupkom pod nazivom traheotomija, to je jedna metoda invazivnog uspostavljanja i održavanja dišnog puta. Izvodi se u stanjima potpune začepljenosti gornjih dišnih putova, kod traumatskih ozljeda vrata i glave, tumorskih tvorba u području glave i vrata ili potrebama za dugotrajnijom mehaničkoj ventilaciji pluća. Postoje različiti...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s trahestomom
-
Dorotea Kroupa SAŽETAK Traheotomija podrazumijeva kirurški postupak otvaranja prednje stijenke dušnika te stvaranja otvora tzv. traheostome. Ovisno o potrebi održavanja prohodnosti dišnog puta ili prirodi patološkog procesa njeno postavljanje može biti privremeno ili trajno. Komplikacije ovog kirurškog postupka zahvata možemo podijeliti na kasne i rane, a uključuju krvarenje, pneumotoraks, opstrukciju trahealne kanile, dislokaciju i dekanulaciju kanile, upalu pluća, traheomalaciju, trahealnu...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s transplantacijom slobodnog kožnog presadka
-
Marina Samec Transplantacija slobodnog kožnog presadka (transplantata) indicirana je kod bolesnika s opeklinama i defektima kože, cilj rada je opisati intervencije medicinske sestre u pripremi bolesnika za transplantaciju te u poslijeoperacijskom tijeku liječenja, praćenje presadka i prevenciju infekcije. Koža, integumentum communae, pokriva površinu tijela te obavlja mnoštvo životno bitnih zadaća, pa govorimo o kožnom organu. Površina kože zaprema oko 1,5 do 2 četvorna metra (m2), što...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s traumatskom ozljedom mozga
-
Andreja Ivančić Kraniocerebralnu ozljedu predstavlja svako oštećenje mozga i struktura glave koje može izazvati mehanička sila, prekomjerno povišena i snižena temperatura, kemikalije, električna struja i radijacija. Traumatske ozljede mozga (u daljnjem tekstu TOM) predstavljaju veliki javnozdravstveni problem u Hrvatskoj i svijetu jer je oporavak takvog bolesnika dug, često količina uloženog truda medicinskog osoblja koje sudjeluje u liječenju nije dovoljna da se bolesnik u potpunosti oporavi te...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s traumatskom ozljedom mozga
-
Nikolina Huzjan Mozak je sastavni dio središnjeg živčanog sustava omeđen trima moždanim ovojnicama
i kao takav omogućuje funkcioniranje svih tjelesnih funkcija među kojima se posebno izdvajaju
funkcije od vitalne važnosti - disanje i rad srca. Traumatska ozljeda mozga je fizička ozljeda
moždanog tkiva koja privremeno ili trajno oštećuje moždanu funkciju. Takve ozljede
prezentiraju se u svim oblicima, od blage promjene svijesti do kome, ponekad i smrtnog ishoda.
Dijelimo ih na primarne i...
-
-
Zdravstvena njega bolesnika s tumorima mozga i leđne moždine
-
Amir Milkić Središnji živčani sustav se sastoji od mozga i leđne moždine. U moždane ovojnice, živce i puteve mogu prodirati tumori. Tumori mozga i leđne moždine nastaju kombinacijom nasljednih i okolinskih čimbenika. Mogu biti benigni ili maligni, i mogu se razviti u različitim područjima mozga. Također se dijele na primarne i sekundarne (metastaze). Najčešći primarni tumori mozga su gliom, meningeom, tumori hipofize, švanomi i neurofibromi. Klinički se prezentiraju kao napadaji,...
Pages
